Suša je uzela danak, pa je u odnosu na prošlu godinu, prinos smanjen za oko 30 odsto. Marići nisu imali mogućnost da navodnjavaju kukuruz, ali rani hibridi i dobra agrotehnika pomogli su da ipak koliko toliko sačuvaju rod. 

- Spasila nas je kiša početkom juna koja je poboljšala vlagu zemljišta, inače bi se sve posušilo. Mnogo je važan i izbor hibrida. Sijem kukuruz ranijeg zrenja koji se pokazao najbolji za naše prostore. Mora se primjeniti i sva agrotehnika, te savjeti stručnjaka. Nabavili smo pumpu i od iduće godine ćemo u funkciju pustiti sistem za navodnjavanje. Bez navodnjavanja se više ne može govoriti o bilo kakvoj ozbiljnoj poljoprivrednoj proizvodnji - kaže Bato za portal InfoBijeljina.

Ulaganja u ratarsku proizvodnju su iz godine u godinu sve veća, a nažalost, cijene proizvoda ne prate poskupljenja sjemena, goriva, repromaterijala, zaštitnih sredstava.  

- Od 1.800 do 2.000 KM je potrebno uložiti po hektaru. A prošle godine se 100 kilograma kukuruza prodavalo za 55 do 60 KM. Ove godine još ne znamo koja će biti cijena ali u najboljem slučaju pokrićemo troškove, a o zaradi teško je govoriti - kaže vrijedni domaćin.

Zbog nestabilne i niske cijene na tržištu, Marići svoj kukuruz ne prodaju već skladište u silos kapaciteta 70 tona. Objekat izgrađen od daske ali obložen limom kako ne bi imao vlagu, pokazao se korisniji od klasičnih koševa i čardaka. 

- Čekamo proljeće i bolju cijenu. U ovim silosima nam je i uspremanje olakšano. Princip je jednostavan, vršimo direktno kipanje iz prikolice. Imamo i duvaljku kojom rashlađujemo žitarice kako se ne bi stvorili žižak ili druge štetočine. Koristimo i gasne tablete koje su dozvoljene i koje nisu štetne za životinje i ishranu - priča vrijedni poljoprivrednik.

Savremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez dobre mehanizacije koju obnavljaju zahvaljujući opštinskim i republičkim podsticajima. I dalje se bore sa nelojalnom konkurencijom. 

- Uguši nas uvoz. A uvezeno je, uglavnom, daleko lošijeg kvaliteta od onog što mi proizvedemo. Trebalo bi to kontrolisati i naći mehanizme kojima bi se zaštitila domaća proizvodnja. Poljoprivreda bi mogla da bude jedan od strateških pravaca razvoja Semberije i cijele Republike Srpske - zaključuje ugledni domaćin. 

Temperature iznad, a padavine ispod višegodišnjeg prosjeka, negativno utiču na kukuruz u Semberiji, koji je zasijan na 22.500 hektara. Na šljunkovitom zemljištu, ataru Amalije, prinos je oko tri tone po hektaru, a i zrno je lošeg kvaliteta. Izvjesno je da viškova za prodaju neće biti, a mnogi poljoprivrednici strahuju da neće imati dovoljno hrane za stoku.

Kolike su štete na ovoj ratarskoj kulturi biće poznato nakon vršaja koji bi trebalo da bude završen do kraja mjeseca.