Istekao optimalan rok za jesenju sjetvu u Semberiji, struka dala savjete za one koji su zakasnili (FOTO)
Kiša koja od juče pada u Semberiji stigla je nakon tromjesečne suše, tokom koje je nedostatak vlage otežavao pripremu zemljišta i sjetvu ozimih usjeva. Koliko će nove padavine popraviti stanje na oranicama i omogućiti nastavak radova, tek treba procijeniti.
Prije najnovijih padavina, poljoprivrednici su upozoravali na suvo zemljište i veće troškove pripreme oranica.
Nakon tromjesečne suše, slaba kiša koja je nedavno pala u Semberiji, nije dala željene rezultate. Oko 20 litara po metru kvadratnom samo je nakvasilo površinski sloj, pa je sjetva ozimih usjeva u Semberiji otežana zbog nedostatka vlage u zemljištu.
Optimalni rok za sjetvu strnih žita istekao je 25. oktobra, pa će ovaj posao biti prolongiran do polovine novembra. Poljoprivrednici se snalaze kako znaju i umiju. Dok većina ratara pokušava da obavi pripremu oranica pred sjetvu, malobrojni su na zemljištu boljeg mehaničkog sastava sjetvu počeli.
Mile Đorđić iz Međaša od planiranih 5 hektara zasijao je pšenicom oko 20 dunuma.
- Čekao sam obilnije padavine, ali izostale su. Teško je, zemlja suva, ali bolje je da je sjeme u zemlji, nego u vrećama. Nadam se da će godina biti dobra, a prinosi solidni. Pšenica se svakako pokazala boljom od kukuruza jer ko nije imao sisteme za navodnjavanje ove kulture, taj nije imao šta ni obrati. Redukovana obrada i upotreba valjaka ključne su agrotehničke mjere u ovakvim uslovima. S obzirom na nepovoljne predsjetvene uslove trebalo je više goriva i vremena za pripremu zemljišta, a kako su troškovi goriva i mineralnog đubriva veći nego lani, sjetva će biti znatno skuplja - kaže domaćin za portal InfoBijeljina.
Deficit vlage u zemljištu ugrožava klijanje i nicanje usjeva. Sjetvu treba prilagoditi trenutnim uslovima na parceli. Dobar usjev počinje dobrim startom, upozoravaju i stručnjaci.
Radmila Nešković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ratare savjetuje da stvore rastresit površinski sloj od 10 do 15 centimetara, a sjeme ulažu na dubinu od 3 do 5 centimetara.
- Da bi pšenica što bolje i što brže nikla i razvila se da ne dođe do izmrzavanja kao i da ne uđe u još hladniji period gdje će biti otežano nicanje. Oni koji budu sijali u novembru neka povećaju sjetvenu normu. Strna žita se mogu sijati i u kasnijim rokovima, ali svako zakašnjenje donosi smanjenje prinosa i povećava i troškove - kaže Nešković.
Procjenjuje se da će ove jeseni u Semberiji pšenicom biti zasijano oko 16.000 hektara.
Pšenica je dominantna kultura u Srpskoj pa nadležni podstiču ovu proizvodnju sa 500 maraka po hektaru za sve koji koriste deklarisanu sjemensku pšenicu i sa 80 KM za dizel gorivo po hektaru.
Resorno ministarstvo podstiče i analizu plodnosti zemljišta koja omogućava racionalnu upotrebu đubriva, smanjenje troškova proizvodnje i stabilne prinose. Ove godine u Srpskoj je urađeno hiljadu analiza za 795 registrovanih poljoprivrednih proizvođača.