U Semberiji će ove godine povrće proizvodi na 4.200 hektara, od čega je oko 300 hektara u plastenicima. Izuzetno nepovoljni vremenski uslovi obrali su većinu prinosa.
Semberski prerađivači suočili su se ove godine, zbog ekstremne suše, sa manjom ponudom voća i povrća koje je uz to bilo lošijeg kvaliteta i dosta skuplje u odnosu na prošlu godinu. Najveći deficit povrća zabilježen je kod kupusa kojeg nema dovoljno na tržištu.
U Poljoprivrednoj zadruzi "Povrtlarstvo" iz Donjeg Crnjelova planirali su da otkupe i izvezu od 500 do 700 tona kupusa, ali izvjesno je da plan neće realizovati.
- U prosjeku otkupljemo od 1.000 do 2.000 tona, ali ove godine do sada smo uspjeli otkupiti svega 10 odsto planiranih količina. Najveći problem nam je deficit kupusa čiji je prinos podbacio zbog viskoih temperatura, a tamo gdje oranice nisu navodnjavane, roda gotovo da i nema. Problem su nam i cijene. Ranijih godina se kupus prodavao po 20 - 30 pfeninga po kilogramu, a sada je dostigao cijenu od 1,5 do 2 marke. Proizvodimo oko 70 tona kiselog kupusa. ali zbog manjka robe kod nas, ali i u regionu, teško da ćemo uspjeti. Zbog suše je podbacilo i ostalo povrće, tako da je za nas ovo jedna od težih poslovnih godina – kaže direktor PZ "Povrtlarstvo" Mićo Živić za InfoBijeljinu.
Problemi koje je prozrokovala suša nisu se odrazili na kvalitet gotovih proizvoda, koji se mogu naći na policama zapadnoevrospkih zemalja ali i tržištu Amerike i Australije.
U fabrici za preradu voća i povrća "Sava Semberija" 95 odsto otkupljene sirovine je sa područja Republike Srpske. Prerada je počela sa višnjom i kornišonima, a potom se nastavila sa šljivom, paradajzom i paprikom. Zbog suše, i kvalitet i kvantitet značajno su umanjeni.
- Najvažnije je da smo proizvodni proces održali. Mi izvozimo oko 90 odsto naših proizvoda na njazahtjevnija svjetska tržišta, pa se rokovi isporuke i kvalitet moraju ispoštovati. To nam je priorotet - kaže direktor PI “Sava Semberija” Stevo Filipović.
Izvjesno je da će zbog povećanja cijena sirovina na tržištu doći će i do poskupljenja gotovih proizvoda što će na kraju osjetiti krajnji korisnici, potrošači. Povećanje cijene biće dodatni udar na ionko sve siromašnije kućne budžete.