Predrag Nikolić iz Ljeljenče povrće navodnjava i ujutro i uveče.

- Nemamo ožegotina, napravili smo lisnu masu bolju, malo češći sklop, da bi biljke jedne druge štitile i pokrivale. Hvala Bogu pa imamo još dovoljno vode. Zalivamo po hladovini inače bi bilo više štete nego koristi. Kad ugrije ne može se ni biti ni na njivi ni u plasteniku. Radimo od rane zore pa do osam, devet ujutro, pa što se stigne - kaže ovaj ugledni semberski povrtar.

Osim žege i suše, proizvođače muče niske cijene povrća, a i sve skuplja proizvodnja i radna snaga do koje je sve teže doći.

- Rani kupus nije imao dobru cijenu, a sad se gotovo i ne može prodati. Rozi paradajz je baš jeftin i cijena se kreće dvije marke, prije izlazili sa tri marke cijelu prodaju. Ni na krastavcu nisam prošao dobro. Sad je pao na marku, dvije, a na veliko se na kvantašu karton prodaje za 5 do 10 maraka u zavisnosti od kvaliteta. Ove godine se jedino ne možemo žaliti na cijenu boranije - kaže domaćin za portal InfoBijeljina.

I voćari se snalaze kako znaju i umiju da voćke lakše prebrode ekstremne temperature. Čedo Radovanović u voćnjaku ima pune ruke posla.

- Temperaturne razlike, hladnije noći i vreli dani, prave stres biljkama. Zasade trešnje zalivam svaki treći, četvrti, nekad peti dan. Ne smijem mnogo da ne bi produžio vegetaciju, kombinujem sa aminokiselinama da ublažim stres zbog vrućina. Imam mladi šljivik u kojem nisam završio sistem za navodnjavanje svjesno da bi žile ostale što dublje u zemlji, jer ako rano mlade voćke počnete zalivati žile ostanu na površini i u ovakvim godinama je to problem. Za sada se drži, desetak dana je do berbe, a očekujem od 4 do 5 kilograma po stablu. Sigurno je da bez navodnavanja ne možemo računati na dobre i kvalitetne prinose - kaže ovaj voćar.

Ekstremno visoke temperature stvaraju ožegotine na lubenici, paprici, paradajzu, a pogoduju i razvoju štetnika, upozorava agronom Vanja Nestorović.

- Imamo napad stjenica na kupusnjačama, kako u rasadi tako i kasnijoj rasadničkoj proizvodnji. Crveni pauk je ove godine napravio velike štete u paradajzu, krastavcu i lubenici. I ožegotine su problem, kao i nedostatak kalcijuma koji se manifestuje sa sivom truleži. Važno je biljku pripremiti sa jačim đubrenjima, aminokiselinama, biostimulatorima - savjetuje Nestorović.

Tropske temperature, praćene sušom, uzimaju danak i na kukuruzu koji je u Semberiji zasijan na 22.500 hektara. Stanje je šaroliko, u zavisnosti od kvaliteta zemljišta, primijenjene agrotehnike i vremena sjetve. Razlika je drastična između usjeva koji se zalivaju i onih koji željno čekaju kišu. Lani je na parcelama pokrivenim sistemima kap po kap, koji mogu da se koriste u bilo kojem dijelu dana i fazi razvoja usjeva, prinos bio trostruko veći u odnosu na one bez navodnjavanja, iako se radilo o istom tipu zemljišta i hibridu. Obim štete, koja je nepopravljiva, biće poznat tek u jesen nakon završene berbe.

Proizvođači upozoravaju da je ovogodišnja sjetva bila dosta skuplja od prethodnih. Poskupjelo je gorivo, cijene repromaterijala su takođe rasle. Brinu da li će im se isplatiti uloženo i kako i čime zasnovati naredni proizvodni ciklus. S druge strane potrošači strahuju da bi se štete od suše mogle na jesen odraziti i na porast cijena, te dodatno sniziti životni standard.