Kako su naveli u preduzeću "Šume RS", nelegalnom sječom gazdinstvo "Jahorina" oštećeno je za 1,26 miliona maraka.

Šumokradice su lani bile aktivne i u drugim mjestima, pa su tako na području ŠG "Romanija" bespravno posječena stabla vrijedna oko 308.000 KM, dok je na području ŠG "Prijedor" ukradena šuma vrijedna oko 258.000 maraka.

Prema podacima "Šuma RS", lani je u Srpskoj bespravno posječeno 19.210 kubnih metara šume, zbog čega je podneseno 667 krivičnih i 1.471 prekršajna prijava.

- U toku 2016. godine, kada su šumokradice posjekle šumu u vrijednosti od 2,34 miliona KM, podneseno je 2.014 prijava - kazali su u "Šumama RS".

Kako su naveli u ovom preduzeću, veliki problem predstavlja mali procenat riješenih prijava, tako da je naplaćeno svega 4,1 odsto štete u odnosu na one za koje su podnesene prijave.

Vršilac dužnosti direktora ŠG "Romanija" Dragan Vidojević istakao je da bi šteta bile mnogo manja kada bi svi nadležni organi radili svoj posao kako treba.

- Nije se jednom desilo da se, kada dođemo na sud, više ispituje i optužuje šumar koji je podnio prijavu nego onaj ko je počinio štetu. Osim toga, bilo je slučajeva da je šumokradicu, koga smo uhvatili na licu mjesta i zaplijenili robu, sud oslobodio kazne - kazao je Vidojević.   

Dodao je da bespravna sječa i te kako utiče na poslovanje preduzeća, a kako bi smanjili krađu, zaposleni u ovom šumskog gazdinstvu su se, kako navodi Vidojević, maksimalno angažovali, između ostalog, povećavajući broj čuvara.

- U bespravnoj sječi najviše učestvuju mještani, koji šumu prodaju ljudima sa strane - rekao je Vidojević. On kaže da u lovu na šumokradice prolaze kroz brojne  neprijatnosti.

- Prošle godine su zapaljena tri automobila čuvarima, jer su pojedincima stali na put, a da ne spominjem postavljanje eksplozivnih sredstava i prijetnje. Nije nimalo lako izaći s njima na kraj - istakao je Vidojević.

Prema riječima direktora Šumskog gazdinstva "Prijedor" Saše Bursaća, da bi se stalo u kraj bespravnoj sječi, sve poluge vlasti bi trebalo dobro da funkcionišu.

- Trebalo bi da bude malo više razumijevanja sudova, koji, vjerovatno zbog socijalnog statusa, počesto oslobode šumokradice. U to često budu upleteni i naši radnici, zbog čega dobiju disciplinske prijave - kazao je  Bursać.

Predsjednik Jedinstvene udružene sindikalne organizacije "Šuma RS" Dušan Marković smatra da je bespravne sječe šume lani bilo mnogo više nego što je to prikazano.

Kad je u pitanju krađa šume na području ŠG "Borja", Marković, koji je i na čelu Sindikalnog odbora u ovom gazdinstvu, kaže da ogromnih problema imaju u pograničnom dijelu.

- Imamo lošu saradnju sa FBiH, odakle dolazi veliki broj šumokradica, kojima ne možemo ništa - kazao je Marković.

Kazne

Prema Zakonu o šumama RS, kazne za bespravnu sječu za fizička lica kreću se od 300 do 900 KM, dok je za pravna lica predviđena kazna od 3.000 do 9.000 KM. Odgovornom licu u pravnom licu za bespravnu sječu sljeduje kazna od 500 do 1.500 KM.

Najviše bespravne sječe lani u šumskim gazdinstvima ( u KM)

"Jahorina"                   - 1.265.673

"Romanija"          - 308.373

"Prijedor"         - 258.329

"Doboj"               - 202.788

"Borja"                -  57 440