Novi zakon o sukubu interesa jedan je od prioriteta na kome insistira i Delegacija EU u BiH, budući da je naveden kao obaveza koju BiH treba da ispuni u okviru mišljenja Evropske komisije.

Tim povodom Srpskainfo istražuje da li pomenuti zakon Magazinovića i ostalih može da prođe, ili bar da posluži kao okosnica novog antikoruptivnog propisa koji bi BiH trebala da dobije do kraja godine. Podsjećamo, do konačnog usvajanja zakona dug je put i podrazumijeva drugo čitanje (usvajanje) u Predstavničkom domu BiH, a onda sve to i u Domu naroda.

Listing pokazuje da su prisutni poslanici iz Srpske u koaliciji koju predvodi SNSD glasali protiv zakona, kao i poslanici HDZ. Budući da ove dvije stranke imaju mogućnost da u Domu naroda BiH spriječe usvajanje zakona, ne treba biti optimističan, osim ako zakon ne bude izmijenjen amandmanima po njihovoj želji.

Šefica Kluba SNSD u Predstavničkom domu Snježana Novaković Bursać napominje da je ovaj tekst zakona u proceduri od 2017, „što dosta govori o tome da li može kao takav biti i usvojen“.

– Prijedog ima ozbiljne nedostatke, posebno kada je u pitanju mehanizam nadzora, odnosno osnivanje i nadležnosti komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koja je zamišljena kao neka nova upravna organizacija, na šta klub SNSD ne može pristati – poručuje Novaković Bursać.

Istovremeno, poslanica PDP u Predstavničkom domu Mira Pekić, koja je zajedno s kolegama u Klubu SDS-PDP glasala za zakon, smatra da je ovaj akt dobar temelj.

Mira Pekić

– Potrebna je saradnja Agencije za prevenciju korupcije BiH, Savjeta ministara… Vjerovatno ovaj zakon ima nekih manjkavosti, ali one se mogu ispraviti – tvrdi Pekićeva.

Najvažnija izmjena u odnosu na sadašnji zakon jeste status i sastav komisije za odlučivanje o sukobu interesa kao stalnog, nezavisnog i samostalnog tijela. Za člana komisije ne bi mogla da bude imenovana osoba koja je nosilac javne funkcije, za razliku od sadašnje komisije čiji su članovi parlamentarci sa nivoa BiH.

Osim toga, uslov za imenovanje za člana komisije bio bi da kandidat unazad pet godina nije bio član političke stranke, odnosno da deset godina prije kandidovanja nije obavljao funkciju poslanika, delegata, odbornika, (grado)načelnika, člana vlade ili savjetnika na bilo kom nivou vlasti u BiH. Smatra se da bi na taj način bilo uspostavljeno potpuno profesionalno i politički nezavisno tijelo.

Novi Zakon predviđa i objedinjavanje izvještaja o finansijskom stanju i imovini javnih zvaničnika, kao i provjeru tačnosti i potpunosti podataka iz izvještaja od strane komisije. Ona bi bila nadležna i za pokretanje postupka protiv nosioca funkcije u slučaju utvrđenih nepravilnosti.

Smatra se da bi na ovaj način zakon bio značajno unaprijeđen, čime bi bile ispunjene preporuke Grupe zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), što je jedan od 14 uslova iz Mišljenja EK na zahtjev BiH za članstvo u EU.

KAZNE DO 20.000 KM

Novčane kazne za kršenje zakona predviđene su u rasponu od 1.000 do 20.000 KM, u zavisnosti od težine i posljedica povreda zakona, kao i štete koju je povreda nanijela integritetu funkcije koju nosilac javne funkcije obavlja.

Osim novčanih, Komisija za sukob interesa mogla bi da izrekne opomenu, prijedlog za razrješenje s dužnosti i poziv za podnošenje ostavke.

Inače, Komisija za sukob interesa po aktuelnom zakonu u prošlom sazivu uglavnom nije ni radila, a nova je formirana prije manje od mjesec dana i do sada je održala samo jednu sjednicu. Na njoj nije razmatrana nijedna prijava za sukob interesa, nego su se članovi bavili proceduralnim i tehničkim pitanjima, kao što je usvajanje plana rada do kraja 2020.