Posmatrano po pojedinačnim zemljama, veći izvoz od uvoza BiH je ostvarila samo s Austrijom, Estonijom, Luksemburgom, Crnom Gorom, te Lihtenštajnom, Norveškom i Švajcarskom. Ovdje treba uzeti u obzir da sa tri posljednje zemlje BiH sarađuje u okviru Evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini - EFTA, od kojeg skoro godinu dana nema pozitivnih pomaka, dok s Crnom Gorom BiH sarađuje u okviru Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini - CEFTA.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je za deset mjeseci ove godine izvoz BiH u Austriju iznosio oko 640 miliona maraka, dok je uvoz iz te zemlje istovremeno bio oko 467 miliona maraka. Kada je u pitanju Estonija, spoljnotrgovinska razmjena s tom zemljom je dosta manja, pa je u istom periodu izvoz iznosio oko četiri miliona maraka, dok je uvoz iz Estonije u BiH bio manji - 2,6 miliona KM. Izvoz BiH u Luksemburg, u periodu januar - oktobar ove godine iznosio je 46,2 miliona maraka, dok je istovremeno uvoz bio na nivou od 6,2 miliona maraka, što je značajno manje. Suficit je ostvaren i sa Lihtenštajnom, pa je tako od početka godine u tu zemlju izvezeno robe u vrijednosti od 496.000 KM, dok je uvoz u BiH iznosio 152.000 maraka. Takođe, suficit se bilježi i s Norveškom, pa je izvoz BiH iznosio 13,4 miliona maraka, a uvoz iz te zemlje 8,4 miliona KM. Isto tako, suficit je zabilježen i sa Švajcarskom u koju je BiH za deset mjeseci ove godine izvezla robe u vrijednosti od oko 113 miliona maraka, dok je istovremeno uvoz iz te zemlje bio 75,5 miliona KM. Veći izvoz od uvoza, BiH je još ostvarila s Crnom Gorom, pa je tako odnos iznosio 226 miliona maraka, naspram 49 miliona KM u korist bh. izvoza. Inače, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u periodu januar - oktobar ove godine izvoz BiH iznosio 7,4 milijarde maraka, što je za četiri odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 13,2 milijarde KM, što je za 1,6 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.

Duljko Hasić, analitičar Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, rekao je da BiH ostvaruje spoljnotrgovinski deficit na godišnjem nivou od sedam milijardi maraka, i to duži niz godina, pogotovo nakon krize 2009. godine.

"To je i ključni problem bh. trgovinske razmjene sa svijetom, a pogotovo sa zemljama EU. Naime, do sada smo uspjeli napraviti pokrivenost uvoza izvozom samo za 60 odsto i mali je broj zemalja s kojima BiH ostvaruje suficit u toj razmjeni", smatra Hasić. Govoreći o tim malobrojnim zemljama, rekao je da su to zemlje s kojima BiH obavlja nizak nivo trgovinske razmjene u toku godine.

"To su male zemlje i mali obim ukupne trgovinske razmjene sa zemljama s kojima se ostvaruje suficit", rekao je Hasić. On je dodao da je osnovna karakteristika bh. privrede usmjerenost trgovinske razmjene na mali broj zemalja, te da nema disperzije po zemljama. Ističe da o tome govori podatak da BiH sa oko 10 zemalja svijeta ostvaruje više od 90 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene.

"Znači nema proširenja i traženja trgovinskih partnera s kojima bi se mogla obaviti razmjena i tražiti prostor u tom smislu", kazao je on. Naveo je da BiH uvozi finalne proizvode, a izvozi sirovine i poluproizvode, te proizvode niže faze obrade, što predstavlja mali iznos u ukupnoj vrijednosti proizvoda. Sve to, kako je kazao, utiče na to da BiH ima mali broj zemalja s kojima ostvaruje suficit, a da je velika većina zemalja s kojima ima deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni.