U napadu na srebreničko selo Zalazje, koji se desio 12. jula 1992. godine, zarobljen je, mučen, pa okrutno ubijen sudija Slobodan Ilić i to je događaj kojeg se sa dužnom pažnjom potrebno sjetiti i ovog Petrovdana.
- Slušajući svjedočanstvo zlikovaca koji su prisustvovali Slobodanovom ubistvu, ne mogu, a da se ne sjetim jasenovačkog mučenika, starca Vukašina Mandrape, koji je, dok mu je ustaša odsijecao uši i nos prije nego što ga je zaklao, mirno rekao: "Samo ti radi svoj posao, sine" - reakcija je onih koji su imali priliku da čuju na koji način je ubijen Ilić.
Podsjetimo, u vezu sa ovim brutalnim zlodjelom već decenijama dovodi se komandant srebreničkih Bošnjaka Naser Orić koji za to nikad nije odgovarao.
Nenaoružan i svezan, Slobodan je preživio strašne muke i torture. Ibran Mustafić je u svojoj knjizi "Planirani haos" prenio Orićevu ispovijest o ubistvu sudije.
- Kad smo onu ekipu zarobljenih Srba iz zatvora ponovo poveli prema Zalazju i kad je počelo klanje, meni je dopao Slobodan Ilić. Popeo sam mu se na prsa... Gledao je u mene i nije progovorio ni riječ. Izvadio sam bajonet i direktno ga udario u jedno oko, pa provrtio. Nije ni zapomagao. Poslije sam udario u drugo oko... Nisam mogao da vjerujem da ne reaguje. Iskreno rečeno, tada sam se prvi put uplašio, pa sam ga odmah preklao - naveo je Mustafić Orićeve riječi u svojoj knjizi.
Sudija Slobodan Ilić iz Srebrenice imao je 46 godina kada je ubijen na Zalazju na Petrovdan 1992. godine. Od tada, pa naredne dvije decenije, njegova porodica, supruga Jelica i sinovi Vlado i Aco ništa o njemu nisu znali.
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, nestalih i poginulih Srba Srebrenice Branimir Kojić rekao je "Glasu Srpske" da je brutalno ubistvo sudije Slobodana Ilića samo jedan od zločina koji su se desili srpskom narodu u srednjem Podrinju i Birču.
- Cijeli svijet je mogao čitati knjigu "Planirani haos" Ibrana Mustafića koji govori kako se lično Naser Orić iživljavao i zvjerski ga zaklao, a prethodno mu izvadio oči. Hrabri Orić je bio "junak" kada mu dovedu zarobljenika i tada je pokazivao svu hrabrost, ali kada je udario sudiju Ilića nožem u oko, a sudija ni glas nije pustio, i sam Orić reče kako se uplašio - napomenuo je Kojić.
Kojić je ocijenio da je Orić "junaštvo" pokazao kada je dobio i titulu "helikopter junačine" tako što je pobjegao iz Srebrenice sa plijenom koji je pljačkao tokom cijelog rata.
- Lično sam bio prisutan na suđenju Naseru Oriću kada sam slušao svjedočenja o ovom zločinu i tada mi se ledila krv u žilama, ali sud nepravde BiH je ostao nijem i njemu ni to svjedočenje nije bilo dovoljno da krvnika osudi - konstatovao je Kojić.
Kojić je dodao da, umjesto da trune u zatvoru, Naser Orić drži govor motoristima koji kreću na nekakav "marš mira", koji je sve sem toga "jer su isti ti motoristi cijelu noć divljali po Srebrenici i remetili mir".
- Naser Orić je najbolji primjer da Sud BiH od zločinaca pravi heroje, od monstruma pravi biznismene i dok god je tako, BiH nema nikakve šanse da opstane - poručio je Kojić.
U Zalazju u opštini Srebrenica danas (subota) će biti obilježene 33 godine od stradanja 69 srpskih civila i vojnika na Petrovdan, 12. jula 1992. godine, u ovom selu i u Sasama, kao i u Biljači i Zagonima na području Bratunca.
Osim 69 poginulih i velikog broja ranjenih, tog tragičnog Petrovdana nestala su 22 Srbina, od kojih je sedam bilo živih.
Od 22 nestala, 10 je slučajno pronađeno i ekshumirano 10. juna 2011. godine iz masovne grobnice prilikom traženja nastradalih Bošnjaka.
Posmrtni ostaci stradalih su poslije više od godinu identifikovani i sahranjeni na Petrovdan 2012. godine, dok je dvoje ekshumirano, identifikovano i sahranjeno ranije.
Deset nestalih još nije pronađeno i njima se gubi trag u logoru u bivšoj srebreničkoj policijskoj stanici. Od zarobljenih niko nije preživio i niko nije odgovarao za njihova ubistva.
Kod spomenika i kosturnice na Zalazju biće služen parastos za ubijene na Petrovdan 1992. godine, kao i za sve ostale srpske vojnike i civile iz ove opštine poginule u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, ali i za žrtve ovog sela koje su ubile ustaše trećeg dana Trojčindana 1943. godine.
Nakon liturgije u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u Srebrenici članovi porodica poginulih, rodbina, komšije, saborci i zainteresovane delegacije posjetiće mjesta stradanja, položiti cvijeće kod spomen-obilježja i prislužiti svijeće za pokoj duša nastradalih na groblju u Bratuncu i stratištima u Biljači i Sasama.
Time će biti završen program tradicionalne memorijalne manifestacije "Petrovdanski dani" koja se organizuje u znak sjećanja na poginule Srbe pod sloganom "33 godine zločina, bez kazne".
Predviđene su i posjete porodicama poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima i bolesnim demobilisanim borcima.
Kod crkve u Toplici biće održan memorijalni turnir u malom fudbalu u znak sjećanja na sveštenomučenika Bobana Lazarevića koga su muslimanski dželati ubili dok je obavljao vjerski obred 5. jula 1992. godine u Krnićima.
Nastavljajući sistematsko plansko etničko čišćenje srpskih prostora započeto u aprilu, brojne muslimanske snage iz Srebrenice pod komandom Nasera Orića su 12. jula 1992. godine upale u više srpskih sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini ubijajući, pljačkajući i paleći sve što su stigle.
Za ove, kao i za mnoge druge masovne zločine počinjene nad Srbima iz Srebrenice i srednjeg Podrinja još niko nije odgovarao.
Organizator ovog obilježavanja je Odbor za obilježavanje srpskog stradanja Srebrenice.
Sahranjen u Bratuncu
Posmrtni ostaci Slobodana Ilića sa još osmoricom mještana Zalazja pronađeni su na deponiji kod Srebrenice, pod džakovima smeća i zemlje. Obdukcija je potvrdila identitet. Sahranjen je na Gradskom groblju u Bratuncu.