Ovo su potvrdili i sami dekani fakulteta, te univerzitetski profesori i studenti. Kao razlog zašto se uči iz udžbenika starih i po 40 godina naveli su činjenicu da istraživački rad za pisanje jednog udžbenika može da potraje i deset godina, neki i činjenicu da država ne izdvaja, kako kažu, "ni marke", te to što se udžbenici masovno ilegalno kopiraju.

Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, rekao je da su stari i neadekvatni udžbenici generalno problem svih fakulteta.

"Međutim, da napiše dobar udžbenik, profesor treba da ima dosta iskustva i napisanih radova. Ja pišem udžbenik iz klimatologije već sedam godina i očekujem da će biti u štampi za nekih godinu ili dvije, tako da je to proces koji zahtijeva mnogo rada", kaže Trbić.

Dodaje da su prošle godine imali nekoliko vrlo kvalitetnih novih udžbenika, te da im je intencija da svaki naš profesor uradi bar po jednu knjigu.

Čedomir Crnogorac, profesor na PMF-u, i jedan od onih koji su napisali veliki broj knjiga u oblasti životne sredine i hidrologije, kaže kako su kvalitetni udžbenici, pored predavanja i vježbi, najvažnija stvar za studenta.

"Mogu slobodno reći da su naši udžbenici u rangu onih svjetskih. Ipak, kada nam u određenoj oblasti nešto nedostaje, kod mene je takva praksa da svi udžbenici koji su aktuelni, a koji su za predmete koje predajem, budu dostupni na sajtu tako da student zahvaljujući novim tehnologijama ima dostupnu literaturu u svakom trenutku", rekao je Crnogorac.

Jedan student poljoprivrede kaže da je nedavno spremao ispit iz udžbenika koji je izdat još sedamdesetih godina prošlog vijeka.

"Oblast poljoprivrede je u razvijenim zemljama toliko modernizovana, a mi učimo na zastarjeloj tematici", rekao je on.

Vitomir Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci, "krivca" za stanje sa zastarjelim udžbenicima vidi u postupcima studenata i nadležnih.

"Studenti uopšte ne kupuju udžbenike, a država za izradu i štampanje ne izdvaja ni dinara, tako da su profesori koji izdaju knjigu samo na gubitku. Država mora da zabrani kopiranje udžbenika, što je svugdje urađeno osim kod nas, a ne da profesor štampa udžbenik za smeće", kaže Popović.

Milanka Babić, profesorica srpskog jezika na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, ističe kako nije primijetila pretjeran broj udžbenika novijeg izdanja.

"Da li je to manjkavost, sigurno da jeste, jer potrebe razvoja društva nameću da se usavršavamo i idemo u korak s novitetima. Smatram da tu zaostajemo za univerzitetima koji su visoko rangirani u svijetu, veliki je to problem, ali opet sam i sama profesor koji tek treba da uradi udžbenik", ističe Babićeva.

Zoran Ljuboje, dekan ETF-a Istočno Sarajevo, navodi kako je situacija na fakultetu na čijem je čelu zadovoljavajuća, ali da problem prave finansije.

"Neke opšte oblasti, kao što su matematika i fizika, se ne mijenjaju, one su konstantne, ostalo pratimo i idemo u korak s vremenom i adekvatno tome nabavljamo udžbenike. To su uglavnom udžbenici naših profesora i kolega iz Srbije. Malo problem prave finansije, u skladu s kojima i moramo nabavljati i raditi knjige", kazao je Ljuboje.

Studenti su imali zanimljiv prijedlog kako riješiti problem stare literature.

"Radi se o velikom problemu, u Banjaluci je naročito izražen na medicini, Filološkom i Filozofskom fakultetu, te novijim smjerovima kao što je italijanski jezik. Mi smo predlagali da se uvede kao uslov u izbor za zvanje da taj profesor napiše udžbenik. Nažalost, od toga nije bilo ništa. Problem nam predstavlja i što za mnogo predmeta uopšte nema udžbenika, nego studenti uče iz raznih skripti, slajdova i slično, tako da bi ovaj naš prijedlog bio najadekvatniji", kazao je Ratko Savić, predsjednik Unije studenata RS.