Već više od tri godine Bijeljina živi po pravilima neradne nedjelje, odluke koja je donijeta s ciljem pružanja odmora radnicima u trgovini. Ipak, rezultati ove mjere pokazuju da je ekonomija grada, posebno u trgovinskom i ugostiteljskom sektoru, pretrpjela ozbiljne posljedice.
Smještena u graničnom pojasu, Bijeljina je godinama bila vikend šoping destinacija za susjede. Prije nego što je neradna nedjelja postala pravilo, kupci iz Hrvatske i Srbije masovno su vikendom dolazili u grad, trošili novac na hranu, odjeću, tehniku, ali i na usluge lokalnih restorana i kafića.
Međutim, sada radije biraju druge destinacije. Trgovački centri sada su nedeljom prazni, a prihodi su, prema riječima privrednika, značajno opali.
Prema podacima lokalnih udruženja trgovaca, od uvođenja neradne nedjelje prihod u trgovini pao je za 10-20%.
“Prema podacima kojima mi raspolažemo i privredna društva koja su se nama obraćala, uvijek je ta ideja o neradnoj nedelji i odluka donesena o neradnoj nedelji smatrana kao negativna, po visinu prihoda koji se ostvaruju vikendom. Nije ono što se očekivalo da će doći do prelivanja prihoda na druge dane radne sedmice, jer kupcima je subota i nedelja dan ostavljen za kupovinu”, izjavila je za FTV Slavica Marković, predsjednica Područne privredne komore Bijeljina.
“Odluka gradske vlasti da maloprodaja ne radi nedeljom je pogrešna i štetna.Štetna i za privredu i za radnike i za građane”, poručuje prof. Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.
Ekonomisti upozoravaju da Bijeljina, kao pogranični grad, gubi svoju privlačnost za potrošače iz regije. Odluka o neradnoj nedelji kao - kako se u obrazloženju navodi – “metodi borbe za radnička prava” je potpuno promašena - navode analitičari.
“Drugi metod je potpuno efikasniji - država mora da se bori pomoću inspekcije za radnička prava, obzirom da je nedelja zakonski definisana kao odmor za radnike- treba biti slobodna volja tadnika da lči će raditi nedeljom”, ističe prof. Aleksa Milojević.
“Mi smo imali čak iz nekih privrednih društava da su radnici govorili da su se navikli na rad nedeljom i da im je dan tokom radne sedmice potreban da bi otišli da završe neke papirološke poslove kao odlazak u policiju, odlazak u opštinu, tako da njima i nije - kada govorimo o tome da li su radnici kjoji rade nedeljom - da li su "ZA"”, ističe Slavica Marković.
Ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti bilježe slične trendove. Područna privredna komora pokretala je nekoliko inicijativa da se ta odluka redefiniše, no do danas nije bilo odgovora.
“Imamo paradoks na benzinskiom pumpama, oni imaju dozvoljen rad tokom nedelje, međutim na benzinskim pumpama se nedjeljom može kupiti samo gorivo a ostali proizvodi koji se tu nalaze - ne mogu”, dodaje Markovićeva za FTV.
Ekonomisti predlažu uvođenje fleksibilnijih rješenja – poput skraćenog radnog vremena nedjeljom ili omogućavanja rada samo određenim sektorima.
Jedno je sigurno, mjera koja je trebala poboljšati kvalitet života radnika donijela je izazove na ekonomskom polju, a Bijeljina će morati pronaći način kako pomiriti te dvije strane.