
I dok se širom svijeta obilježava Crni petak, često nazivan "praznikom potrošačkog društva", stručnjaci upozoravaju da se iza privlačnih popusta kriju i ekonomski i psihološki mehanizmi kojima je cilj da nas podstaknu na kupovinu – racionalnu ili impulsivnu. O ovim aspektima za emisiju "Novi dan" govorile su Melika Husić Mehmedović, ekonomistkinja, i Elma Pašić, psiholog.
Ekonomska strana Crnog petka: Ko zapravo profitira?
"Vrlo je teško govoriti o našem tržištu. Imamo podatke iz Amerike – prošle godine potrošeno je 10 milijardi dolara. Na Alibabi se svake sekunde obradi više od 100.000 finansijskih transakcija", navodi Husić Mehmedović uz poređenje razmjera.
Ipak, ističe da Crni petak može donijeti korist svima – kompanijama, potrošačima i ekonomiji, pa čak i malim tržištima poput našeg:
"Sve zavisi kako se pripremimo i kako se vodimo današnjim sniženjima."
Dodaje da je prošle godine u svijetu zabilježen iznenađujući trend: manje impulsivnih kupovina, a više fokusiranja na osnovne životne potrepštine – hranu, higijenu i kućne proizvode. Inflacija je, čini se, potrošače natjerala da razmišljaju racionalnije.
Zašto kupujemo impulsivno?
"Uvijek kad smo emocionalno pobuđeni, naš mozak ne radi u punom racionalnom kapacitetu", pojašnjava psiholog Elma Pašić.
Emocije aktiviraju sistem "preživljavanja", raste kortizol, ubrzava se puls, a frontalni korteks – centar za donošenje odluka – usporava.
POVEZANE VIJESTI:
Najopasnije zamke Crnog petka, psiholog upozorava: Crni petak povećava stres i osjećaj krivice
Zato, kaže Pašić, često kupujemo ono što nam ne treba, a vjerujemo da smo "prevarili sistem":
"Mozak ne zna je li ovo samo današnji dan ili nas neko pred pećinom napada. Reaguje isto."
Da li se sistem igra s nama ili mi s njim?
Na pitanje jesu li popusti realni ili vješto upakovan marketinški trik, ekonomista objašnjava da u suštini nema prevare – osim ako sami sebe ne prevarimo.
"Kompanija koja krene s ciljem da prevari potrošača može to učiniti, ali samo jednom. Neće dobiti lojalnog kupca", kaže Husić Mehmedović.
No ističe da su ove godine popusti globalno skromniji:
"Primijetila sam da su popusti znatno niži – 20%, 30%. Ranije je bilo mnogo više minus 50%."
Savjeti potrošačima i kompanijama
Za potrošače:
- planirajte unaprijed
- kupujte ono što ste već duže vrijeme željeli
- budite racionalni, ali je u redu i počastiti se
- izbjegavajte kupovinu onoga što nije u vašem "referentnom setu želja"
Za kompanije:
- izbjegavati stalna velika sniženja jer ruše vrijednost brenda
- davati dodatnu vrijednost: "jedan + jedan gratis", poklon uz kupovinu, dodatne usluge
- graditi lojalnost neočekivanim, ali smislenim pogodnostima
Jesu li žene zaista "meta" Crnog petka?
Pašić potvrđuje da se globalno širi trend "no buy" – mjesec ili duži period bez kupovine, kao i fokus na racionalnost nakon perioda pandemijskog online šopinga i ekonomske nesigurnosti.
Govoreći o ulozi žena u svijetu kupovine, Husić Mehmedović ističe da žene i dalje donose većinu kupovnih odluka u domaćinstvu – od namirnica do automobila.
"To im daje moć, a ne predstavlja ih kao nemoćne", naglašava.
Pašić dodaje da su obrasci kupovine različiti: žene češće kupuju više manjih stvari, dok muškarci češće ciljaju jednu veću kupovinu. Ukupna potrošnja na kraju često bude slična.
Online ili prodavnica?
"To zavisi od onoga što volite", kaže Husić Mehmedović i dodaje da je ove godine posebno važno ne prepustiti se euforiji, s obzirom na niže popuste.
Pašić podsjeća da i online trgovine koriste psihološke mehanizme – poput odbrojavanja vremena za završetak kupovine – koji podstiču impulsivnost. Najbolji odgovor na to je opet – pauza i distanca.
"Udahnuti, izdahnuti, odmaći se pa vidjeti da li nam treba", poručuje za kraj psiholog Pašić.