Upozorili su na to stručnjaci Svjetske banke u najnovijoj publikaciji pod nazivom “Funkcionalni pregled pružanja obrazovnih usluga”, koja je rađena uz podršku Evropske unije. Kako bi se utvrdilo koliko su učenici i šta propustili dok su časovi praćeni ispred računara i televizora, potrebno je, kako je istaknuto u izvještaju, detaljno procijeniti, a potom pronaći mehanizme da bi propušteno gradivo bilo nadoknađeno.

 

- Potrebno je implementirati programe velikog obuhvata, kao što su ubrzano učenje ili rad sa tutorima. Važno je i uložiti u tehnologiju da se prevaziđe nedostatak materijalnih resursa i poveća sposobnost nastavnika da dopru do svakog učenika, posebno tokom pandemije - poručuju stručnjaci Svjetske banke.

 

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović kaže da je, kao i na sve pore društva, pandemija ostavila posljedice i na obrazovanje, ali da je obrazovni sistem Srpske adekvatno odgovorio na sve izazove u proteklom periodu.

 

- Na kraju svake školske godine, ali i na polugodištima, vršimo analize i dostavljamo preporuke nastavnicima da se sve ono što je rađeno tokom onlajn nastave, ako ima potrebe, nadoknadi ili dopuni tokom te ili iduće školske godine - naveo je Damjanović.

 

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Bijeljine Predrag Račanović kaže da se testovima uvijek može provjeriti znanje koje učenici treba da zadovoljavaju prema nastavnim planovima.

 

- Onlajn nastava je zaista mogla da ošteti učenike u smislu usvajanja znanja, ali to je samo moje mišljenje. Da bismo imali opšte podatke, treba organizovati provjere znanja đaka i potom uraditi detaljne kvantitativne i kvalitativne analize na osnovu kojih bismo dobili tačne podatke koliki je usvojeni nivo sadržaja koji učenici imaju - poručio je Račanović.

 

Osim lošeg uticaja pandemije na kvalitet obrazovanja, stručnjaci Svjetske banke upozoravaju i da je u BiH raspodjela sredstava neefikasna i neravnomjerna, uz nesrazmjerno velika izdvajanja za zaposlene, što ostavlja malo prostora za ulaganje u kvalitet obrazovnih usluga.

 

- BiH na obrazovanje troši 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP),  više od drugih zemalja  u  regionu,  ali  manje od  prosjeka EU. Ovim se ostavlja veoma malo prostora za kapitalna ulaganja i druge investicije koje bi mogle poboljšati ishode učenja, uključujući i predškolsko obrazovanje za kojim u BiH postoji velika potražnja - poručuju iz Svjetske banke.

 

Dodali su i da gotovo jedna trećina sredstava koja se troše na radnu snagu odlazi na nenastavno osoblje, što upućuje na veliki udio u potrošnji za pomoćne poslove u školama, koji ne doprinose kvalitetu nastave i učenja.

 

Predškolske ustanove

 

Prema podacima Svjetske banke, od 143 opštine u BiH, u čak 30 ne postoji nijedna predškolska ustanova.

 

- Stope upisa posebno su niske u ruralnim područjima, gdje manje od osam odsto djece pohađa neki oblik predškolskog obrazovanja. Najčešći uzroci su visok nivo nezaposlenosti, niski prihodi, kao i običajne norme u vezi sa čuvanjem djece - navedeno je u izvještaju.