Jedna od najspominjanijih pojava savremenog doba, stres, ponekad se čini poput nekog nevidljivog neprijatelja koji nikad ne spava i napada iz zasjede čim se malo opustite. Ne, upravo suprotno, napada jer ste previše napeti, a ne opušteni. 

Stres je prirodna reakcija organizma na neku, na primjer, opasnu ili životno ugrožavajuću situaciju. Tada se u tijelu počnu događati fiziološke promjene koje organizam potiču da se bori ili da bježi. U tijelu se luče hormoni kortizol i adrenalin, ubrzava se disanje i rad srca, stežu se mišići, povećava se krvni pritisak i izoštravaju se čula. Sve ove reakcije potiču organizam na akciju kako bi preživio, opisuju psiholozi. 

Danas su životno ugrožavajuće situacije više izuzetak nego pravilo, ali uprkos tome, stres je i dalje sveprisutan, posebno u visokorazvijenim društvima. Naime, naše tijelo ne razaznaje u kojoj su mjeri različiti uzročnici stresa stvarno opasni za nas, pa radilo se o opasnoj situaciji u vožnji ili samo o svađi s bliskom osobom, naš će nervni sistem reagovati isto kao i u pradavna vremena. 

Jedna od tegoba koje ne povežemo odmah sa stresom, a jako je povezana s njim, su različiti osipi, često praćeni svrabom. Stručnjaci opisuju da pri pojačanom stresu imuni sistem oslabi i tijelo može da počne izlučivati histamin kako bi se borio protiv bolesti. Ako stres ne prestane, može se razviti alergija na neko sredstvo iz okruženja, poput deterdženta, polena ili prašine. 

A isti taj pad imuniteta koji pokreće proizvodnju histamina krivac je i za česte prehlade. Istraživanje provedeno na Univerzitetu Karnegi Melon u Pitsburgu pokazalo je da su ispitanici, namjerno zaraženi virusom prehlade, koji nisu bili izloženi stresu odoljeli bolesti, za razliku od grupe pod stresom u kojoj se većina razboljela. Jedan od razloga za razornost stresa je, objašnjavaju ljekari, u hormonu kortizolu koji izlučuje nadbubrežna žlijezda i koji mijenja način na koji naš organizam metabolizuje masnoće, proteine i ugljene hidrate, što izaziva ili naglo nakupljanje kilograma ili njihov nagli gubitak . 

Isti je taj hormon odgovoran za pojavu akni i u doba kad ih ne biste očekivali. Važno je na vrijeme prepoznati simptome duže izloženosti stresu kako bismo na vrijeme usporili tempo. Stres izaziva negativne misli, tako da tipične emotivne reakcije uključuju stalnu prisutnost straha, tuge, beznađa i bespomoćnosti. Sve to prate i negativne misli, i to najčešće usmjerene na samooptuživanje. 

Zbog stresa smo naduti te imamo plinove i grčeve 

Istraživanje američke klinike Mayo pokazalo je da stres može navesti tijelo da proizvodi više želučane kiseline koja će izazivati žgaravicu, ali može i poremetiti ritam pražnjenja crijeva, pa se javljaju nadutost, plinovi i grčevi. 

Opterećenost nas tjera da mislimo samo na loše 

Kad smo u teškom emocionalnom stanju imamo tendenciju da se prisjećamo samo loših stvari iz prošlosti. Kad smo pod stresom i ne znamo kako bismo riješili problem, lakše ćemo se prisjetiti prošlih neuspjeha, zaboravljajući na trenutke hrabrosti i sve uspjehe u suočavanju s brojnim teškoćama. 

Uvježbajte vještine za tjeranje stresa 

Možemo pokušati da promijenimo situaciju, promijenimo sebe ili pak odemo iz te situacije. Rješenje uvijek postoji. Za uspješno suočavanje sa stresnim situacijama pomažu vještine poput asertivnosti i otvorene komunikacije - koje treba naučiti i vježbati. 

Nasmijte se, humor umanjuje probleme 

Bitno je racionalno sagledavanje situacije. Važno je posvetiti se stvarima koje su važne. Smisao za humor je od neprocjenjive vrijednosti jer nam pomaže da malo manje ozbiljno shvatamo sebe i probleme.