Stranke u BiH u kampanji potroše 71.000 prosječnu penziju
Bosna i Hercegovina će u narednom periodu pokušati ispoštovati oštre preporuke grupe eksperata Vijeća Evrope. U borbi protiv korupcije, mijenjat će se niz zakona, a prvi će se pred parlamentarcima naći izmijenjeni tekst Zakona o finansiranju političkih st
To što svaki treći građanin Bosne I Hercegovine ima partijsku knjižicu za stranke je argument u rukama da tvrde da se finansiraju iz članarina.
No, drugi oblici poput preduzeća u vlasništvu stranke, nekretnina, kredita a posebno donacija pune blagajne, najviše u izbornim godinama.
"Mi imamo članarine I obavezu da svaki član imenovan na poziciju preko stranke izdvaja pet posto od dohotka", kaže Nedjeljko Čubrilović, potpredsjednik DNS-a.
Najveće parlamentarne stranke finansiraju i sami građani plaćanjem poreza. Budžetska izdvajanja se godišnje kreću i do 25 miliona maraka koliko je bilo u 2014.godini. To je novac kojim bi mogla biti isplaćena 71.000 penzija.
"Svakako će sve biti dostupno javnosti u smislu na koji način se fiannsiramo I iz kojih izvora", kaže Natalija Trivić iz Ujedinjene Srpske.
Revizori CIK-a provjeravaju tačnost finansijskih izvještaja stranaka. Nova verzija Zakona koju je usaglasila radna grupa, predviđa veće kazne do 10.000 KM za partije koje budu vršile pritisak na preduzeća da doniraju novac za kampanju.
Dosadašnja praksa pokazala je, kažu u Transparency Internationalu, da su stranke prikrivale stvaran izvor prihoda, ali i troškova kampanje.
"To što su stranke prijavile kao trošak predizbornih skupova, 1500-2000, to je nemoguće, jer znamo koliko puno koštaju estradne zvijezde recimo. CIK nema mogućnosti da to zaista provjerava", kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala.
Najbogatije stranke u BiH su one socijaldemokratske opcije, SDP koji prihode ubire od mnogih nekretnina, te SNSD koji pored članstva od 150.000 građana, ima podršku mnogih preduzeća.
U prošlom četvorogodišnjem mandatu kroz blagajnu SDA prošlo je blizu 15 miliona KM, od čega oko 10 miliona budžetskog novca. HDZ-ovi prihodi variraju, no osjetno je da je broj donacija fizičkih i pravnih lica u izbornim godinama milionski.
Preduzeće može godiišnje donirati 50.000 KM nekoj stranci, pod uslovom da ne posluje sa budžetom insititucija.
Iako parlament usvoji predložene antikoruptivne mjere, malo je onih koji vjeruju da će finansiranje stranaka preko tzv. crnih fondova prestati i nestati.