Naime, GRECO je još 2011. godine preporučio BiH da izmijeni Zakon o finansiranju političkih partija, jer je najveći dio novca koji potroše stranke obavijen velom tajne. Nakon toga formirana je jedna, a polovinom 2015. godine i druga interresorna radna grupa, koja je trebalo da sprovede te preporuke, međutim do danas malo šta je urađeno iako je rok za njihovo sprovođenje mart ove godine. 

Od devet preporuka, vlast, odnosno političke partije koje su je činile svih ovih godina, odlučila je da ispoštuju pet, dok preostale četiri, koje su praktično ključne, nisu sprovedene. Najveći dio posla uradila je aktuelna Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva, međutim, kako mnogi ističu, to neće biti dovoljno i samo je pitanje šta će odlučiti GRECO na sastanku u aprilu. 

Recimo, preporuka GRECO-a da se korištenjem bankarskog sistema primaju donacije i plaćaju izdaci kako bi se mogao pratiti tok novca još nije ispoštovana iako ima naznaka da bi se to moglo naći u okviru Izbornog zakona BiH. Takođe, preporuka da se uvede jedinstveni račun u kampanji s kojeg bi se finansirale izborne aktivnosti nije našla mjesta u posljednjim izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija, kao ni ona da se nađu mogućnosti i spriječe kršenja pravila o limitu troškova za vrijeme izborne kampanje. Izgleda da partijama ne odgovara ni jačanje Odjeljena za reviziju Centralne izborne komisije, koje bi značajnije vršilo nadzor nad političkim partijama i finansijskim izvještajima, s obzirom na to da i ta preporuka barem zasad ostaje mrtvo slovo na papiru. 

Ono što je u okviru aktuelnog rada Interresorne radne grupe dogovoreno, a što se odnosi na GRECO preporuke, jeste da se povećaju kazne za kršenje zakona i opseg odredaba čije je kršenje kažnjivo, a postignuta je i saglasnost da CIK svaku sumnju koja se odnosi na finansiranje partija prijavi nadležnim agencijama za sprovođenje zakona. Što se tiče GRECO preporuka, usvojene su i one koje se odnose na to da stranke svoje finansijske izvještaje s imenima donatora objavljuju javno na veb-stranici, zatim da stranke svojim internim aktima urede sistem unutrašnjih kontrola da spriječe pogrešno evidentiranje prihoda i rashoda itd. "Od ukupno devet preporuka GRECO-a iz 2011. godine dosad je u potpunosti provedena jedna preporuka i jedna djelimično", rekla je Hasida Gušić, šef Službe za reviziju Centralne izborne komisije BiH. Ona kaže da je, ukoliko ono što je dogovoreno u okviru Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva prođe u parlamentu BiH, urađeno oko 50 odsto posla. 

"GRECO će to konstatovati kao napredak, ali sigurno je da neće biti zadovoljan i to je činjenica. Prvu preporuku kada smo ispoštovali oni su konstatovali da je učinjen mali napredak i sada će sigurno to konstatovati, ali neće biti zadovoljni", rekla je Gušićeva, dodajući da se moglo uraditi više prvenstveno kada su u pitanju preporuke u vezi s revizijom, ali da nije bilo volje za tim. Ognjen Tadić, član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, kaže da nije tačno da se preporuke GRECO-a ne sprovode, istovremeno dodajući da je aktuelna radna grupa uradila ono što je mogla i za šta je imala mandat. 

"Preporuke koje su bile za direktnu primjenu je neposredno primijenila, a one preporuke koje su bile opisnog karaktera uzela je u obzir", rekao je Tadić, naglašavajući da određeni broj preporuka nije zakonska materija već se odnosi na jačanje određenih kontrola, službi itd.

Da u finansiranju političkih partija ima svega, najbolje pokazuje izvještaj CIK-a o finansijskom poslovanju političkih stranaka iz kojeg se vidi da je sve i jedna velika stranka u BiH, osim SBB BiH, kršila Zakon o finansiranju političkih partija. 

"Važeći zakon o finansiranju političkih stranaka ne pruža adekvatan okvir za uspostavu bolje transparentnosti finansiranja političkih stranaka na način kako to zahtijeva GRECO", navodi se u CIK-ovom izvještaju s kraja prošle godine. Inače, što se tiče finansiranja političkih partija, posljednji podaci, oni iz 2013. godine, govore da su stranke prihodovale 20,4 miliona KM, od čega se na prihode iz budžeta odnosilo 17,12 miliona KM. U periodu od 2004. do 2013. godine iz budžeta svih nivoa vlasti političkim subjektima je isplaćen 191 milion KM. "Od 2011. godine ništa nije urađeno u smislu provođenja tih preporuka. 

GRECO će se o tome sigurno očitovati i najoštrije će upozoriti BiH. Možda daju još neki period od tri do šest mjeseci da se te preporuke sprovedu, ali sve je do njih koliko će biti voljni da daju prostora BiH", rekao je Jasmin Emrić, član Delegacije BiH u okviru GRECO-a.