Za razliku od njih, skupovi stranke sa sjedištem u Federaciji postali su redovna pojava u Republici Srpskoj. Demokratska fronta prije nekoliko dana u Banjaluci je održala tribinu, SDP BiH je u junu u najvećem gradu Srpske proslavila 108 godina rada, SDA i Bakir Izetbegović redovni su „gosti“ u Doboju, Prijedoru, a ozbiljnija turneja po RS počela je 2015. kada su u zgradi Narodne skupštine RS održali sjednicu Predsedništva stranke.

S druge strane, rijetke su političke partije iz RS koje imaju opštinske odbore u nekoliko sredina u Federaciji BiH. Njihove političke aktivnosti svode se uglavnom na predizbornu kampanju, mahom u Livanjskom ili u Kantonu 10, gdje je, prema poslednjem popisu stanovništva, oko 10.900 Srba.

Ako je broj potencijalnih glasača mjerilo, onda je teško objasniti zašto su partije iz RS zanemarile Kanton Sarajevo, gdje je popisano 13.300 Srba.

Igra postocima

Član Predsedništva SNSD Milica Marković tvrdi nije isti omjer Srba koji žive u Federaciji (1,5 odsto) i Bošnjaka u RS (oko 14 procenata) i da je to jedan od razloga zašto se partije ponašaju drugačije.

- Ali, bez obzira što je tako, slažem se da bi naše stranke trebalo da imaju više proaktivan odnos prema srpskoj populaciji koja živi u FBiH. Sigurno je da su Srbi tamo daleko bespomoćniji nego što je to slučaj sa Bošnjacima i Hrvatima u RS koji se osjećaju komotno i bezbjedno, što je dobro za sve nas – kaže Markovićeva za „EuroBlic“.

Ona je ubjeđena da SDP, DF i ostale partije ne dolaze u Srpsku zato što im je bitna „budući da joj ni puno ime ne mogu izgovoriti, pa govore er-es“. Markovićeva smatra da je pravi razlog tendencija da se pokaže kako je Srpska dio jedinstvenog prostora BiH prema kome oni navodno imaju isti pristup.

- Drago nam je što se svako ko dođe u Banjaluku i Srpsku osjeća prijatno, to govori o nama o narodu koji je spreman da dočeka i ugosti svakoga kao najbolji domaćin. Istovremeno, to govori i o njima jer nisu spremni da na isti način ugoste one koji dođu kod njih – zaključuje Markovićeva.

Bez digitrona

Međutim, funkcioner SDP BiH Saša Magazinović smatra da „ko god se politikom počne baviti koristeći digitron, taj završi vrlo loše“.

- Mi i oni, to su dva različita svijeta. Naša politika se ne zasniva na matematici nego na nekim vrijednostima. Na izborima kada je SDP pobjedio bili smo najveća srpska stranka u Federaciji, najveća bošnjačka stranka u Republici Srpskoj i najveća hrvatska stranka tamo gdje su Hrvati brojčano manjina. Tome težimo i danas, da budemo glas onih koji u određenom prostoru trebaju najveću pažnju – kaže Magazinović za „EuroBlic“.

Dnevnopolitički potezi

Profesor Univerziteta u Banjaluci Miodrag Živanović tvrdi da se političke partije u BiH i dalje obraćaju samo određenim dijelovima BiH, a da su skupovi poput svečanosti federalnih stranaka u Banjaluci samo pojedinačni, dnevnopolitički potezi.

- Posle rata nijednu partiju više ne zanima cijela BiH. Zapadna Hercegovina je najlepši dio Hrvatske, i dalje je Podrinje odnosno Istočni dio RS najlepši dio Srbije, a problem je sa centralnim dijelom gdje dominiraju bošnjačke partije. Tu SDA vuče ratne tekovine, a partije poput Radončićeve SBB hoće da prave politiku na drugim temeljima. Kada sve saberemo, niko nije za BiH u cjelini, već za njene dijelove – kaže Živanović za „EuroBlic“.

Čiste teritorije

Prema riječima Živanovića, očigledan je uspjeh projekta koji je postojao čak i prije rata, da se naprave čisto etničke teritorije u kojima se ne može razgovarati ni o čemu suprotnom.

- To je morbidno. Ako hoće da prave državu, onda su nedorasli. Ako neće, neka to javno kažu nama i međunarodnoj zajednici, inače će nas držati kao taoce još hiljadu godina – zaključuje Živanović.