Ključni stav stranaka iz Srpske je da strane sudije, kojih je trenutno troje u Ustavnom sudu BiH, moraju zamijeniti sudije iz konstitutivnih naroda, a način njihovog izbora detaljno je objašnjen u predloženom zakonu koji se sastoji od 33 člana. Osim toga, jedan od najvažnijih prijedloga je da bude onemogućeno preglasavanje bilo kojeg naroda u Ustavnom sudu BiH.

Prijedlog zakona upućen je u parlamentarnu proceduru nakon što je Ustavni sud BiH 26. novembra prošle godine donio odluku da je neustavan član Zakona o praznicima RS, kojim je propisano da se Dan Republike obilježava 9. januara. Za tu odluku je glasalo troje stranih sudija i dva iz reda bošnjačkog naroda. Politički vrh i stranke iz RS su odbacile tu odluku poručivši da ona neće biti sprovedena i da će biti nastavljeno obilježavanje Dana RS, odnosno godišnjice nastanka Srpske. Pred poslanicima Predstavničkog doma naći će se i Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH, koji su takođe uputile srpske stranke. Izmjene podrazumijevaju da budu izbačene odredbe koje propisuju sankcije za nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Doma za ljudska prava.

U obrazloženju predloženog zakona o Ustavnom sudu BiH je navedeno da je ustavni osnov za njegovo donošenje sadržan u samom Ustavu BiH. Predlagači ističu da Parlament BiH ni nakon 15 godina nije donio zakon koji će na drugačiji način propisati izbor troje stranih sudija koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. U obrazloženju je navedeno da način glasanja u Ustavnom sudu BiH mora biti prilagođen stanju u BiH kako bi uživao povjerenje svih naroda i građana. U dosadašnjoj praksi se pokazalo, kako je istaknuto, da je prilikom odlučivanja i ostvarivanja nadležnosti Ustavnog suda BiH skoro stalno dolazilo do preglasavanja sudija iz jednog ili dva konstitutivna naroda od većinskog naroda uz podršku stranih sudija i da je Ustavni sud stalno proširivao svoje nadležnosti kršeći time Ustav BiH.

- Ustavni sud BiH je trebalo da predstavlja instituciju u kojoj je državni subjektivitet BiH najviše došao do izražaja - navedeno je u obrazloženju.

Navedeno je da s ciljem jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda stranci moraju ustupiti mjesta domaćim sudijama.

- Neoubičajeno je da najviši sud jedne zemlje ima sudije strane državljane. Okončanje te prakse je nužno sa stanovišta državnog suvereniteta i demokratskih načela. Jačanje domaćih institucija je obaveza BiH i u procesu evropskih integracija. Zbog toga je neophodno donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH - istaknuto je u obrazloženju.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Staša Košarac kazao je da je donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH veoma važno, jer je ta sudska institucija sada u ulozi visokog predstavnika i zbog toga što su njene odluke štetne za interese RS.

- Onog trenutka kada su se srpski zvaničnici okupili u Banjaluci, imali smo horski nastup iz Sarajeva predvođen sa SDA, koji su kazali da neće podržati prijedlog zakona o Ustavnom sudu, a nisu ga ni vidjeli. Vidjećemo na sjednici kako će se stranke iz FBiH odnositi prema predloženom zakonu - rekao je Košarac i dodao da očekuje podršku hrvatskog naroda, jer su njihovi predstavnici ocijenili da je neophodno da Ustavni sud BiH bude reformisan.

Poslanik HDZ-a BiH Borjana Krišto kazala je da će pred sjednicu zauzeti stav o predloženom zakonu.

- Iako nismo zadovoljni sadašnjim ustavnim rješenjem i pozicijom koju hrvatski narod ima prema Dejtonskom sporazumu, dok neke stvari ne budu promijenjene poštovaćemo ustavno utemeljenje kada je riječ o donošenju zakona. To će nas rukovoditi i u opredjeljenju o zakonu o Ustavnom sudu BiH - istakla je Krišto.

Poslanik SDA Šefik Džaferović kazao je da ta stranka neće podržati predloženi zakon.

- To je zakon kojim se pokušava ukinuti autonomna pozicija Ustavnog suda BiH i kojim se uvodi etničko glasanje. Time se narušava ravnoteža uspostavljena Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH - kazao je Džaferović.

Predsjednik DF-a Željko Komšić kazao je da poslanici ove stranke neće podržati prijedloge zakona o Ustavnom sudu i izmjeni Krivičnog zakona.