Kako je navedeno, najviše ulaganja je bilo iz Austrije 111,9 miliona, Luksemburga 63,2 miliona, te Hrvatske 36,7 miliona. Kada su u pitanju sektori, iz DEP-a ističu da je u prvom polugodištu ove godine najviše ulagano u trgovinu, 103,9 miliona KM, prerađivačku industriju, 20,6 miliona maraka, te u telekomunikacije, 64,7 miliona maraka.

Iz DEP-a BiH su naglasili da je iznos direktnih stranih investicija u BiH u prvoj polovini godine nepotpun jer ne sadrži evidentirane zadržane zarade koje su dio direktnih stranih ulaganja, a objavljuju se samo na godišnjem nivou.

Međutim, procjene stranih ulaganja u BiH za ovu godinu pokazuju da bi trebalo da bude na nivou prethodne godine, i to u rasponu od 670 do 770 miliona maraka. Ipak, u perspektivama stranih ulaganja, koje je takođe objavio DEP BiH, navodi se da se prema dosadašnjim podacima za pola godine i neuspjelim prodajama planiranih firmi u državnom vlasništvu ne mogu očekivati značajnija direktna strana ulaganja u ovoj godini.

Kada je u pitanju sljedeća godina, DEP BiH u svom izvještaju prognozira da bi ona mogla iznositi između 880 i 930 miliona maraka. S tim u vezi navode da su pored evidentnog nastavka ulaganja u elektroenergetski sektor u 2016, interesantna i ulaganja u dionice autoputeva Doboj Jug - Žepče i Doboj - Vukosavlje. Takođe, ističu da bi se moglo očekivati i ulaganje u projekat iz oblasti turizma u izgradnju turističkog grada "Buroj Ozone", za šta je opština Trnovo potpisala protokol o namjeni s kompanijom "Buroj Property Development", vrijedan 4,5 milijardi KM. Takođe, ako bi došlo do realizacije projekta "TE Ugljevik 3", ulaganja bi mogla biti i znatno veća. U izvještaju DEP BiH se procjenjuje i da bi ulaganja u 2017. godini mogla biti između 890 i 940 miliona maraka, gdje se pored ulaganja u elektroenergetske objekte i dionice autoputeva navodi i projekat ulaganja u Tvornicu cementa Banovići, vrijedan 150 miliona evra. Procjene su obuhvatile i 2018. godinu, u kojoj se očekuje da direktna strana ulaganja premaše milijardu maraka. I tu se kao okosnica izdvajaju ulaganja u elektroenergetski sektor i puteve.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je pad stranih investicija plod nekoliko važnih elemenata. Jedan od njih je, kako kaže, opšta stagnacija u Evropi, što je razlog za manji interes za ulaganje i proizvodnju, dok istovremeno rastu depoziti, odnosno novac raspoloživ za investiranje.

"Drugi problem u vezin sa BiH je činjenica da smo mi u tim domaćim političkim nestabilnostima i prepucavanjima napravili situaciju u kojoj smo nestabilna zemlja, i tako nas doživljavaju izvana", rekao je Pavlović. Kao treći razlog, on navodi činjenicu da se u BiH niko ne bavi ekonomijom koja je perspektivna i namijenjena domaćim kupcima.

U takvim uslovima, on kaže da u BiH neko može doći i investirati samo u trajne stvari kao što su energetika, te trgovina.

"Tako da praktično mi nismo atraktivni nikome, a nismo ništa ni napravili da budemo atraktivni", istakao je Pavlović.