Problemi su pobrojani u izvještaju o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih partija u 2015. godini koji je CIK dostavio u Parlamentu BiH. CIK je od kraja marta 2016. godine, do kada su stranke bile obavezne a podnesu godišnji izvještaj za 2015, do kraja avgusta ove godine kada je okončan postupak revizije i izdavanja konačnih revizorskih izvještaja, preduzeo niz aktivnosti kojim provjerava zakonitost finansiranja političkih partija.

Pregledom finansijskih knjiga 118 stranaka zaključeno je da 63 odsto njih nije uspostavilo računovodstveni sistem u skladu sa važećim propisima niti je finansijski izvještaj podnijelo na propisani način. Utvrđeno je i da nisu sve partije koristile novac iz budžeta isključivo za ciljeve iz programa, da nisu vodile evidencije o prijemu članarina i dobrovoljnih priloga niti ih uplaćivali na transakcijski račun u predviđenom roku. Kod nekih stranaka utvrđeno je da su se finansirale i iz zabranjenih izvora.

Jedna od preporuka CIK-a je da bude posvećena veća pažnja unapređenju transparentnosti finansiranja političkih partija i da Parlament BiH preispita zakone koji regulišu osnivanje stranaka, političko djelovanje i finansiranje političkih partija i izbornih kampanja, te harmonizuju propise na svim nivoima vlasti.

- Licima ovlašćenim za predstavljanje i zastupanje partije kojoj je izrečena administrativna mjera zabrane učešća na narednim izborima treba propisati zabranu osnivanja nove političke partije i djelovanja u drugoj stranci, dok traje zabrana koju je izrekla izborna komisija - kazali su u CIK-u.

Stručnjaci za izborno zakonodavstvo ističu da prikazani finansijski izvještaji stranaka sigurno ne predstavljaju stvarno stanje.

- Jasno je da političke partije imaju "crne fondove" i da treba stati u kraj onima koji su skloni finansijskim malverzacijama. Sankcije treba da budu daleko veće - rekao je stručnjak za izborno zakonodavstvo i bivši član CIK-a Vehid Šehić.

Prihodi

Za finansiranje političkih partija od 2004. do 2015. godine otišlo je 227,06 miliona maraka, a više od 174,03 miliona leglo na račune deset parlamentarnih stranaka.

Među njima su SDA, SDP BiH, SNSD, Stranka za BiH, HDZ BiH, SDS, SBB, PDP, Narodna stranka Radom za boljitak i HDZ 1990. Najviše novca političke partije dobijaju iz budžeta sa svih nivoa vlasti, članarine, priloga fizičkih i pravnih lica i prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke.