"Zbog geografske blizine žarišta u Hrvatskoj i mogućeg kontakta preko stoke, trgovine i kretanja ljudi, postoji određeni epidemiološki rizik za pojavu bolesti u pograničnim područjima BiH", upozoravaju iz Zavoda.

Stanovnicima u pograničnim dijelovima BiH preporučuje se da vakcinišu stoku protiv antrakasa, ne premještaju stoku prema područjima pogođenim antraksom bez veterinarskog odobrenja, te izbjegavaju zajedničke ispaše sa stokom iz pograničnih područja Hrvatske.

Osim toga, stanovništu se preporučuje da ne otvaraju leševe životinja koje su iznenada uginule, već da prijave svaki slučaj nadležnom veterinaru.

"Ne kupujte meso i mesne prerađevine sa neprovjerenih lokacija. Pridržavajte se osnovnih higijenskih mjera ako dolazite u kontakt sa stokom ili sirovim proizvodima životinjskog porijekla, a u slučaju pojave promjena na koži nakon kontakta sa zaraženim materijalom, kao što je crna ranica bez boli, odmah se javite ljekaru", poručuju iz Zavoda.

Antraks je zarazna bolest koja pogađa prvenstveno biljojede - goveda, ovce i koze, ali se može prenijeti i na ljude koji dođu u kontakt sa zaraženim životinjama, kontaminiranim proizvodima ili tlom koje sadrži spore bakterije antraksni bacil.

Bolest se obično ne širi sa životinje na životinju ili sa čovjeka na čovjeka. Kada se spore antraksa progutaju, udahnu ili uđu u tijelo kroz ogrebotine ili posjekotine na koži, mogu se razmnožavati i proizvoditi toksin.

LJudi se mogu zaraziti ako učestvuju u klanju bolesne životinje ili su u kontaktu sa kontaminiranim životinjskim proizvodima, kao što su meso, krv, vuna, koža i kosti.