Navode da će meso biti skuplje krajem godine, iako stočari pokušavaju da spasu šta se spasiti može. Osušeni kukuruz završiće u silaži lošijeg kvaliteta, u kojoj nema dovoljno ugljenih hidrata. Za berbu ostaje samo dio kukuruza, pa će ambari biti poluprazni.

Milan Čobić iz Kojčinovca kaže da razmišlja o smanjenju stočnog fonda.

– Prošla godina bila je rodna, pa sam povećao broj grla. Sada to treba prehraniti, pa ću prodati određen broj grla. Ionako je poljoprivredna proizvodnja sve neisplativija - kaže ovaj semberski domaćin.

Drago Tomić iz sela Amajlije ima farmu sa 60 grla, od kojih je 35 muznih krava, a ostalo su junice za reprodukciju. Na njegovoj farmi proizvede se oko 650 litara mlijeka dnevno.

- Litar mlijeka plaćaju 58 pfeninga, a imamo premiju od 30 pfeninga po litru. Nije teško postići traženi kvalitet, jer imamo zatvoreni sistem muže, a neophodno je voditi samo računa o higijeni životinja. Vlada Srpske nam je isplatila zaostale premije za proizvodnju mlijeka i tim parama ćemo uspjeti nabaviti stočnu hranu, sjeno i žitarice sada kada se cijene povoljnije na tržištu. Ja obrađujem oko 35 hektara zemlje, ali mi je ove godine suša odnijela 70 odsto kukuruza. Moraću stočnu hranu kupiti ako želim zadržati ovaj broj grla i održati sadašnju proizvodnju mlijeka - kaže ovaj farmer.

Međutim, kukuruz, čiji je prinos trostruko manji nego lane, siliraju i na Poljoprivrednom dobru „Semberija“, te navode da će se 700 grla stoke, moći prehraniti samo pola godine.

- Realno je da u ovakvim okolnostima otkupljivači mlijeka situaciju shvate ozbiljno i da nam priznaju veće troškove koje imamo u proizvodnji mlijeka. Znači da podignu cijenu kako bi uspjeli da barem pokrijemo te troškove - kaže Stevan Trivković, direktor ovog poljoprivrednog dobra.

Zbog poskupljenja stočne hrane i uzgajivači svinja smanjivaće farme.

Član Udruženja uzgajivača svinja RS Slobodan Petrić kaže da sa ovim cijenama stočne hrane, koja je već povećana za 10 odsto, a očekuje se i dalje poskupljenje, nema ekonomske računice u proizvodnji.

- Tako da će doći do velike rasprodaje pogotovo matičnih jata krmača što se odrazi na naredne dvije – tri godine proizvodnje što ne može lako da se obnovi - izražava svoju bojazan Petrić.

Istovremeno, osim gubitka prinosa svih poljoprivrednih kultura, suša uzrokuje i bolesti na oslabljenim biljkama. Poljoprivrednici u Semberiji kažu da su, uprkos primjeni svih preporučenih zaštitnih sredstava, suočeni sa kukuruznom zlaticom, crvenilom kukuruza, a strahuju i od moguće pojave aflatoksina.

Suša pogoduje razvoju aflatoksina, saglasni su stručnjaci, ističući da je najveći problem što se ovaj toksin prenosi u meso i mlijeko.

Radmila Nešković iz Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kaže da aflatoksin ukoliko se nalazi u kukuruzu, odnosno u stočnoj hrani, koju stoka, prvenstveno krave konzumiraju, može da se pojavi i u njihovim proizvodima, prvenstveno u mlijeku i mesu.

Procjene su da je ukupan obim biljne proizvodnje u Srpskoj smanjen sa 1,6 na 1,2 miliona tona.

Ubrzana isplata podsticaja

Osim ubrzane isplate podsticaja i obezbjeđivanja dodatnog novca napravljen je i program pojačane kontrole mikotoksina, koji će finansirati Vlada RS. Na taj način djelovaće se preventivno kako bi se spriječile neželjene posledice. Ubrzana isplata podsticaja infuzija je za poljoprivrednike, koji za siliranje kukuruza potroše i do 300 litara nafte dnevno. Dodatnih 10 miliona KM pomoći će rješavanju akutnih problema u poljoprivredi.