Prestupna godina poznata i kao interkalarna godina ili bissekstilna godina je koja kalendarski sadrži dodatan dan koji se dodaje da bi se sinhronizovala s astronomskom ili sezonskom godinom.

Zbog toga, prema gregorijanskom kalendaru svaka prestupna godina ima 366 umjesto uobičajenih 365 dana, tako da se februar produžuje na 29 dana. Upravo takav će biti i februar u 2020 godini, nakon prethodne 2016.

Vijekovima je pokušaj sinhronizacije kalendara s dužinom prirodne godine bio uzrokom zbrke, sve dok koncept prelazne godine nije pružio način kako nadoknaditi vrijeme, pišu 24sata.

"Sve se svodi na činjenicu da broj obrtaja Zemlje oko vlastite os, odnosno dana, nije jednak ili na bilo koji način povezan s time koliko dugo treba Zemlja da obiđe Sunce", kaže John Lowe, vođa Odjeljenja za vrijeme i frekvencije Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST).

Sunčana ili tropska godina je duga otprilike 365 dana 5 sati 48 minuta i 46 sekundi, a nijedan kalendar koji se sastoji od čitavih dana ne može se podudarati s tim brojem, a naizgled ignorisanje naizgled malog komadića vremena kreira puno veći problem nego što možemo zamisliti.

Dokazi za to nalaze se u istoriji - od divljih pomijeranja datuma do pratećeg društvenog, poljoprivrednog i vjerskog haosa. Zbog toga je većina savremenog svijeta usvojila gregorijanski kalendar i njegov sistem prestupne godine kako bi dani i mjeseci pratili godišnja doba.

Drevno vođenje vremena

Napori da se prirodni raspored prilagodi našem vlastitom od samih početaka nisu baš slavno prolazili. Još od sumerskog kalendara nastalog prije nekih 5000 godina, godina je bila jednostavno podijeljena u 12 mjeseci od kojih je svaki imao 30 dana.

Njihova godina od 360 dana bila je gotovo sedam dana kraća od našeg godišnjeg putovanja oko sunca. Praksa dodavanja dodatnih dana u godinu stara je najmanje koliko i ovi sistemi od 360 dana.

"U vrijeme egipćanskog usvajanja ovog kalendara, oni su bili svjesni da postoji problem, no nisu dodavali dane, već bi samo na kraju godine dodali pet dodatnih dana za proslave", objašnjava Lowe za National Geographic.

Raniji Egipćani (prije oko 3100. godine p.n.e.) i druga društva od Kine do Rima nakada su koristili lunarne kalendare za praćenje vremena. No lunarni mjeseci u prosjeku imaju 29,5 dana, pa godinu čini tek oko 354 dana. Zbog toga su društva koja su zadržala lunarno vrijeme brzo odmakla od sinhronizacije s godišnjim dobima zbog 11-dnevnog zaostajanja.

Rimljani su višekratno pokušavali izmijeniti ovaj kalendar neredovno dodajući dane ili mjesece, ali ti nepristrani napori samo su ukazivali na potrebu reforme.

Godina zbrke

U vrijeme kad je Julije Cezar provodio sretne sate s Kleopatrom, rimski je kalendar odstupio od godišnjih doba za neka tri mjeseca. Istovremeno, Egipat je imao 365-dnevnu godinu i već su u trećem vijeku prije Hrista utvrdili korisnost sistema s prestupnom godinom svake četiri godine.

Cezar je spremno usvojio taj sistem, no zbog toga je prethodno morao odrediti jednu "godinu zbrke" u trajanju od 445 dana. Bila je to 46. godina prije Hrista, a služila je da se isprave prethodna odstupanja. Rimljani su odlučili kako će dan koji se dodaje prestupnoj godini biti upravo 29. dan februara.

Taj se standard u svijetu usvojio 1582. godine. Prestupna godina je svaka ona koja je djeljiva s četiri, osim na prelazima u nove vijekove, kada su prestupne sve one godine koje su djeljive s 400.

Mračna proročanstva

Po narodnim vjerovanjima prestupne godine koja je sama po sebi "baksuzna" ne bi trebalo započinjati nikakve ozbiljne poslove. Isto tako ove godine praznovjerni vjeruju da ne bi trebalo ulaziti u brak jer će on neslavno završiti, tako barem smatraju Grci.

Ipak, ako se odlučite vjenčati onda bi bilo poželjno da žena zaprosi muškarca. Samo tada ga, po britanskoj tradiciji, može i zaprositi jer su tada kao rodne norme izvrnute. Ako on odbije mora joj darovati poljubac i par svilenih rukavica, pišu 24sata.

Ne treba ove godine ni saditi voće jer će ono roditi svako druge, a moguće je čak i svako četvrte godine. Zatim, treba saditi u jesen, a ne u proljeće.

Nekadašnji predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito umro je prestupne 1980., a rat u Bosni i Hercegovini počeo je i završio prestupne godine (1992. i 1996.), Putin je došao na vlast prestupne 2000. godine, ekonomska kriza započela prestupne 2008. godine...

A šta s rođenima 29. februara?

U Irskoj je zakonom uvedeno pravilo da sva djeca rođena 29. februara dobiju na dar 100 funti. Vjerojatnost da se netko rodi na taj dan je 1 naprema 1000, a u svijetu trenutno živi 4 miliona ljudi rođenih upravo 29. februara.

Za tu djecu vjeruje se da su kreativna, sposobna i često vrlo jedinstvena. Roditi se 29. februara znači biti obdaren 'šestim čulom', te se ljude smatra sretnicima i vjeruje se da često posjeduju neke posebne talente.

U Guinnessovoj knjizi rekorda zabilježena je i porodica Keogh iz Irske u kojoj su osobe iz tri generacije za redom rođene 29. februara. U knjizi rekorda našla se i norveška porodica  Henriksen u kojoj je troje djece rođeno na prestupni datum.