U poslednjih godinu dana u RS se iz inostranstva vratilo četvoro stipendista Fonda „Dr Milan Jelić“: jedan doktor nauka i troje sa master diplomom, i svi su, tvrde u Fondu, dobili odgovarajući posao. Istina, to i nije baš impresivan podatak, ako se uzme u obzir da je RS preko ovog Fonda od 2008. stipendirala 124 drugog ili trećeg ciklusu u inostranstvu.

Pogotovo je zanimljivo da je ogromna većina tih akademaca u stvari studirala u regionu, što je prije rata, kada Beograd ili Novi Sad nisu bili inostranstvo, bio uobičajen izbor za mnoge Banjalučane, Prijedorčane, a pogotovo Bijeljince.

Preko „Fonda Milan Jelić“, u poslednjih deset godina za stipendiranje najboljih studenata master, magistarskih i doktorskih studija RS uložila više od 1,4 miliona KM. Od 221 stipendiste ove kategorije, 124 je studiralo u inostranstvu, a to je inostranstvo najčešće bilo u Beogradu, a nešto rjeđe u Novom Sadu, Nišu ili u Sloveniji.

Stipendisti su preuzeli obavezu da za svaku godinu stipendiranja bar dvije godine rade u RS, ili da vrate novac od stipendija. Do sada, kako je potvrđeno u Fondu, niko od bivših stipendista nije vratio ni marku, ali preciznih podataka o tome da li su baš svi ispunili ugovorom preuzete obaveze za sada nema.

Do sada, kako navode u Fondu, 51 student drugog ciklusa studija, kao i 34 studenta trećeg ciklusa studija u inostranstvu „je završilo ili je u finalnoj fazi završetka studija“.

Rukovodilac Fonda Denis Turkanović vjeruje da će do kraja jeseni situacija biti jasnija, računi sređeniji, a povratnika iz inostranstva više, mada napominje da većina stipendista, nakon master studija, obrazovanje nastavlja na doktorskim.

- Kada završi ova akademska godina, od stipendista ćemo tražiti da polože račune. Tako ćemo preciznije znati ko od njih nastavlja usavršavanje, a ko će ostati u inostranstvu, ili ponuditi svoj radni angažaman RS - kaže Turkanović.

Dodaje da je u slučaju nezaposlenosti, stipendista nakon završetka studija dužan da ponudi svoj radni angažman RS posredstvom Zavoda za zapošljavnje, i da bude na birou najmanje godinu dana, a Fond im izdaje preporuke za zapošljavanje.

Izuzetak od ovih pravila su jedino stipendisti, koji se nakon studija zaposle na univerzitetu u inostranstvu, ali su oni obavezni da „doprinesu razvoju nauke i inovatorstva u RS“ kroz povezivanje sa inostranim univerzitetima i institutima sa kojima sarađuju. Do sada se na inostranim univerzitetima zaposlilo troje bivših stipendista Fonda i to na fakultetima u Beogradu i Grčkoj i institutu u Nemačkoj.

- Samo jedan bivši stipendista radi u komercijalnoj sferi u inostranstvu, nakon što je ponudio radni angažman RS – navode u Fondu.

Harvard, Kembridž, Berkli

Osim stipendiranja, Fond „Dr Milan Jelić“ podržao je, kroz program sufinansiranja, i postdiplomske i doktorske studije najboljih studenata iz RS na prestižnim svjetskim univerzitetima. Među 13 akademaca, koji su ovaj jednokratni podsticaj dobili prije pet godina, bili su i Milan Kondić, koji je magistrirao na Harvardu, te tadašnji doktor fizike Miroslav Popović, koji studirao na Berliju, Zdravko Zubac sa Genta i Milan Vrućinić, koji je doktorat spremao na Kembridžu. U Fondu „Milan Jelić“ kažu da danas nisu u kontaktu sa njima.

Banjalučanin sa Jela

Dejan Gvozdenac, super talentovani matematičar iz Banjaluke, danas privodi kraju osnovne studije iz matematike i informatike i to na Jelu, jednom od najboljih univerziteta na svijetu. On je prvi stipendista, koga na prestižnom univerzitetu od početka studija prati Fond „Milan Jelić“.