- Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjeva promjene načina života, od ishrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, hronične bolesnike, sportiste i radnike na otvorenom, ističe dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u. 

 

Ljetu se trebamo znati prilagoditi kako bismo izbjegli moguće štetne posljedice koje donosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskoristili za opuštanje i oporavak. Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i ne iskoristite sve prednosti na najbolji mogući način.

- Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tokom ljeta. Nekontrolisano izlaganje sunčevim zracima kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom, ističe dr. Kuduzović.

Bez obzira na tip kože najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera kao što su da se aktivnosti pokušaju svesti na jutarnje i poslijepodnevne, smanjiti izlaganje suncu u periodu od 10 do 17 sati kada je najveći indeks UV zraka. 

Također, prilikom izlaganja sunčevim zracima obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata te nakon svakog kupanja, navode iz INZ-a. 

Neophodno je sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zracima  u periodu 10-17 časova, oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima te nošenje sunčanih naočara sa UV zaštitnim slojem.

Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). 

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju. 

Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenome, sportisti...) i uz to su sklone nižem krvnom pritisku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i elektrolite (magnezij, kalcijum, natrijum i sl.). 

Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte predug boravak u njoj te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju, a obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom, kaže dr. Kuduzović.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrabežom kože te velikim bolnim otokom. Mjesto uboda važno je održavati čistim kako ne bi došlo do razvoja infekcije. Jako je važno pokušati se suzdržati od češanja kože jer se upravo na taj način najčešće omogući razvoj infekcije zbog ulaska mikroorganizama kroz ranicu nastalu češanjem. 

 

U slučaju da se pojavi otok stavite hladnu oblogu na mjesto uboda (mokri peškir ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) kako bi je smanjili. U slučaju razvoja infekcije ili neke neobične kožne promjene na mjestu uboda, pojave povraćanja ili poteškoće s disanjem javiti se ljekaru što prije.

Tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i skladištenje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica. 

Stručnjaci dodaju da bi u toplim danima trebalo maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke. 

Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječićemo čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom vašeg suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daska za rezanje mesa).

Pridržavajući se navedenih savjeta iskoristite sve prednosti ljeta, boravka na moru i suncu bez posljedica, kažu iz INZ-a.