FOTO: InfoBijeljina

Do kraja godine ističe odluka Vlade FBiH kojom je minimalna plata privremeno određena na 1.000 KM, pa će se na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća ponovo otvoriti pitanje njenog povećanja.

 Sindikat planira predložiti jasne razrede: 1.200 KM za zaposlene sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom i 1.600 KM za radnike sa visokom stručnom spremom.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH ističu da se sadašnjim rješenjem svi zaposleni praktično nalaze na istom nivou.

Platni razredi

Predsjednik sindikata Samir Kurtović kaže: "Mi ćemo insistirati da minimalna plata bude veća, ali je jednako važno da se konačno odvoje kategorije – osnovna, srednja i visoka stručna sprema – kako bi se utvrdili fer iznosi za sve radnike."

Pojašnjava da je povećanje na 1.000 KM izjednačilo pozicije koje realno zahtijevaju različit nivo odgovornosti.

- Higijeničarki je plata porasla sa 800 na 1.000 KM, a radniku sa znatno većim obavezama jedva za 50 KM. Zato sada tražimo rast u skladu s troškovima života i potrošačkom korpom - dodaje.

Sličan stav ima i predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić, koji smatra da se zarade moraju razlikovati prema složenosti posla.

- Nijedan poslodavac ne može vrednovati sve radnike jednako. Taj model sam uveo u svojoj firmi još 2016. godine – najmanji nivo opterećenja ima najnižu platu, zatim slijede kvalifikovani radnici, a na vrhu su oni sa visokom stručnom spremom - rekao je.

Ipak, upozorava da se značajan rast plata ne može očekivati bez jačanja proizvodnje, izvoza i ukupne ekonomske aktivnosti.

- Ako povećamo plate bez realnih osnova, dobit ćemo skuplje proizvode i usluge i novu inflaciju, koja će pojesti sav rast.

Održivi parametri

Ekonomisti poručuju da se povećanje plata mora temeljiti na održivim parametrima. Minimalne zarade, ističu, već sada teško prate troškove života.

Stručnjak za ekonomske politike Admir Čavalić naglašava: "Ekonomske politike trebaju se fokusirati na prosječnu i medijalnu, a ne minimalnu platu. Radnici koji žive od minimalca često će tražiti posao izvan BiH. Njih treba podržati otvaranjem radnih mjesta s većim dohocima."

Ekonomista Igor Gavran dodaje da bi ključnu ulogu moglo imati planirano smanjenje doprinosa.

Ako se ne sprovede, kaže, teško je očekivati prostor za bilo kakvo povećanje.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )