On tvrdi da je povećana upotreba dezinficijensa za ruke otkako je počela pandemija koronavirusa potpuno bezopasna te da bi samo u rijetkim slučajevima bakterije mogle postati otpornije na dezinfekciona sredstva - ne i imune, ističe, samo nešto otpornije.

"No takva pojava nije primijećena kod virusa", rekao je Knobloch.

Osnovni sastojak većine sredstava je alkohol.

"Nema dokaza da to na bilo koji način stvara rezistenciju bakterija i virusa".

Štaviše, radi se o proizvodima koji su dermatološki ispitani, jako se dobro podnose i neće uzrokovati reakciju kože.

Otprilike 15.000 zaposlenih u Univerzitetskom medicinskom centru u Hamburgu svakodnevno ih koristi, medicinske sestre i do četrdesetak puta u smjeni.

"Jako se rijetko događaju neke netolerancije ili alergijske reakcije, a i tada je to uglavnom posljedica aromatičnih ili dodataka za ovlaživanje", kaže njemački stručnjak.

Hirurzi, pojašnjava Knobloch, prije operacija dezinfikuju ruke tri minute. "Oni natapaju kožu alkoholom i pritom nema nikakvih posljedica".

Napominje i da je dezinfekcija ruku alkoholom vjerojatno blaža prema koži od čestog pranja sapunom.

I njemačko dermatološko društvo savjetuje da je za kožu bolje koristiti dezinficijens nego sapun, nakon čega bi bilo idealno namazati ruke kremom.