
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u nedjelju, 18. januara, obilježavaju Krstovdan. Prema narodnom vjerovanju, vrijeme na ovaj dan pokazuje kakva nas zima i godina čekaju.
Unarodu je duboko ukorijenjeno vjerovanje da su prirodne sile i Božji “znaci” povezaniji nego što mi to često shvatamo, piše Alo.
Zato se Krstovdan ne doživljava samo kao crkveni praznik, već i kao dan kada se osluškuje priroda i vrijeme – da bi se predvidio život pred nama.
Bilo da je oblačno, pada lagana kiša ili će biti vedro i mirno, vjerovanje kaže da nebo “priča priču” o dolazećoj godini – samo je potrebno znati da “čujemo” šta govori.
U srpskim narodnim običajima, vrijeme 18. januara tumači se na sljedeći način:
Ako je na Krstovdan oblačno ili pada kiša – vjeruje se da će zima biti bogata snijegom i padavinama, a da će naredna godina imati dovoljno vlage za usjeve i plodnu zemlju.
Ako je Krstovdan suh i vedar – to se smatra znakom da bi godina mogla biti sušna i bez obilja padavina.
Tiha kiša na Krstovdan – tumači se kao znak da će zima brzo proći, dok grmljavina na Krstovdan predskazuje rodnu i plodnu godinu.
U tradiciji se kaže da vjetar koji duva na Krstovdan duvaće i tokom cijele godine, pa je vrijeme na ovaj dan za mnoge bio važan orijentir za proljećnu sjetvu i žetvu.