Naime, i jedni i drugi već su najavili da će, čim sporni zakon stupi na snagu, a koji predviđa da se od Banjaluke i Bijeljine od 2025-2027. godine uzima po minimalno devet miliona KM godišnje po osnovu indirektnih poreza, podnijeti ocjenu ustavnosti tog dokumenta Ustavnom sudu Republike Srpske.

"Mora biti jednakosti, pravičnosti. Ako svi imamo status grada, zašto neki gradovi prolaze bolje. Ovaj zakon je čist kao suza da padne na Ustavnom sudu RS, jer vi dva grada stavljate u nepovoljan položaj", kazao je Stanivuković.

Bojan Kresojević, nekadašnji gradski menadžer, a sada poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručuje da će se grad Banjaluka u zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona pozvati na nekoliko članova koje smatra spornim.

"Donesene izmjene Zakona o budžetskom sistemu su u suprotnosti sa članom 66. Ustava RS", rekao je Kresojević.

Identična poruka i iz Bijeljine.

"Prvi sljedeći korak je upućivanje na ocjenjivanje ustavnosti zakona Ustavnom sudu Republike Srpske, čim zakon stupi na snagu", naveo je Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika Bijeljine.

A prije nego što se obrate pravosuđu, Bijeljinci će svoje nezadovoljstvo ponovo iskazati na ulici. Kako je najavljeno, mirni protesti građana biće održani u ovom gradu u nedjelju, 15. decembra, sa početkom u 16 časova.

Da oni koji su nezadovoljni mogu da potegnu mjeru ocjene ustavnosti, potvrđeno nam je i iz Narodne skupštine RS, odakle kažu da je to ustavno pravo.

A tokom zasjedanja u NS RS najviše su poslanici opozicije isticali da je zakon u najmanju ruku problematičan zbog činjenice da se usvaja po hitnom postupku.

Najkonkretniji je bio Dragomir Vasić, poslanik u Klubu SDS-a i član Zakonodavnog odbora NS RS, koji je rekao da je još tokom sjednice Odbora upozoravao da brojni članovi zakona nisu u skladu sa Ustavom RS i da će završiti pred sudom.

Njegov stav, naveo je, tom prilikom dijelio je i još jedan član Zakonodavnog odbora.

"Mi smo preglasani sa četiri protiv dva glasa. Ali, bez obzira na to što je Republički sekretarijat za zakonodavstvo rekao da zakon jeste u saglasnosti sa Ustavom RS, on je protivustavan. Za to ima više razloga. Član 48. Ustava RS, prava i slobode zajamčene ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti. Član 66, ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave, osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa. Ovaj zakon direktno udara na ova dva člana", tvrdi Vasić, koji dalje pojašnjava na šta konkretno misli.

"I ranije se dešavalo da se uzima od onih koji imaju i daje onima koji nemaju, ali selektivno izabrati dva grada, a izostaviti ostale razvijene opštine nije u skladu sa Ustavom RS. Ako se niste mogli dogovoriti za ovakav vid pomoći, onda je gospodin Ćosić kao predsjednik Saveza opština i gradova RS morao aktivirati stari zahtjev da se iznos od indirektnih poreza koji se vraća opštinama u procentu od 24 odsto u dogovoru sa Vladom RS poveća ili da se jedan dio poreza na dobit ostavi opštinama u nekom realnom omjeru, da li to bilo 80:20 ili 90:10. Rješenje je moglo da bude da se povrat poreza na dobit izvrši samo nerazvijenim opštinama", kazao je Vasić.

Smatra da je sporan i član 10, stav 1 zakona.

"Tu govorite o kriterijumima za raspodjelu novca, ali će im i to pasti na sudu. Prvo, kriterijum od 100.000 stanovnika, kako ste došli do toga, to nije ni socijalni ni ekonomski kriterijum. Kako ste došli do ovih sedam odsto koje želite da uzmete? Takođe, planirali ste da u stavu 2, u omjeru 65:35 dijelite te prihode koje ste uzeli od ova dva grada i kad neko ko čita zakon pomisli pa 'ajde neka će opština bar znati koliko dobija procentualno, onda slijedi tuš u stavu 3, koji kaže da će Vlada RS donijeti konačnu odluku o raspodjeli sredstava", rekao je Vasić na sjednici NS RS.

On tvrdi da su republičke vlasti shvatile da su napravile greške u ovom zakonu te da su ih brže-bolje ispravljale kroz amandman Vlade RS.

"Podnošenjem amandmana priznali su da nije dobro da zakon ide po hitnoj proceduri. Sada ste kroz amandman definisali i da se sredstva od Banjaluke i Bijeljine ne daju i razvijenim opštinama, ali je ostalo da će samo Banjaluka i Bijeljina pomoći nerazvijene", poručio je Vasić.

Ali, kako kaže, vlast nije obrisala sporni stav 3, te na snazi ostaje odluka da Vlada RS odlučuje kako će raspodijeliti novac koji uzme od dva najveća grada u Srpskoj.

"Dajte, ljudi, budimo realni da postoji nepovjerenje, jer kako vjerovati da će načelnici iz opozicije dobiti ta sredstva", zaključio je Vasić na kraju rasprave.