Banjaluka je posljednjih godina dobila novu političku energiju i mnogo novih ideja, a Bijeljina vapi za tom vrstom energije, poručio je za InfoBijeljinu Miloš Stanišić, nosilac liste Pokret Sigurna Srpska za Parlamentarnu skupštinu BiH, Izborna jedinica 2.
Istakao je da Bijeljina ima zemlju, vodu, privrednike, poljoprivrednike, geografski položaj i ljude koji znaju da rade.
"A godinama plaća cijenu političkog inaćenja i odnosa u kojem razvoj jednog grada zavisi i od toga ko je u njemu na vlast", naglasio je Stanišić u intervjuu za InfoBijeljinu.

INFOBIJELJINA: Da li ste zadovoljni kampanjom PSS-a u Bijeljini, ali i u Republici Srpskoj?
STANIŠIĆ: Jesam, prije svega zato što smo pokušali da uradimo nešto novo. Od samog početka PSS nije ušao u kampanju po principu: evo plakata, evo bine, evo govora koji ste već sto puta čuli.
„Sigurno premijer“ je odmah na početku donijelo novu ideju. Draško je kamperom pokazao i nešto drugo - da ne mora narod stalno da dolazi političarima, nego političari moraju da odu među ljude. Posebno mi je važno što je takav pristup otvorio prostor prema mladima, koje je danas vjerovatno najteže zainteresovati za klasičnu političku kampanju.
A meni je, naravno, posebno važna Bijeljina. Drugi grad po veličini u Republici Srpskoj, jedan od njenih najvećih ekonomskih i poljoprivrednih potencijala, a ponekad imam utisak da se od Bijeljine očekuje da bude zadovoljna samo time što je velika.
Banjaluka je posljednjih godina dobila novu političku energiju i mnogo novih ideja. O nekima se raspravljalo, neke su prihvaćene, neke nisu - ali grad se mijenjao. Bijeljina vapi za tom vrstom energije.
Zato ni ja nisam htio kampanju u kojoj ću trideset dana ljudima samo nabrajati šta ne valja. Htio sam da pokažem šta ovaj grad već ima i da postavim pitanje koje je, zapravo, pitanje cijele moje kampanje: Zašto od svega što imamo ne dobijamo više?
Ili, još jednostavnije: a šta ako može drugačije? A sigurno može.

INFOBIJELJINA: Promovisali ste futuristički izgled Bijeljine. Koliko smo mi daleko od tog cilja?
STANIŠIĆ: Samo bih ispravio jednu stvar - ja nisam prikazivao futurističku Bijeljinu. Pokazao sam kako je Bijeljina već mogla da izgleda. To je velika razlika.
Vještačku inteligenciju smo koristili samo kao alat da pokažemo nešto što je inače teško pokazati: šta se dogodi kada isti grad, istu zemlju, istu vodu, isti položaj i iste ljude koristite bolje. Zato se moja kampanja i zove „Minut budućnosti“.
Pokazali smo šta bi za Semberiju značilo da se proizvodnja ne završava na sirovini, nego da ovdje imamo preradu i gotov proizvod. Pokazali smo šta jedna nova smjena u proizvodnji znači za čitav grad - jer jedno radno mjesto nikada nije samo jedno radno mjesto. Pokazali smo i koliko nam života uzme sistem u kojem čovjek danima ganja papire i čeka nešto što bi trebalo da završi za nekoliko minuta.
I pokazali smo kako izgleda Bijeljina koja koristi svoj potencijal.

Zato pitanje nije koliko smo daleko od nekog grada iz 2050. godine. Pitanje je koliko smo vremena već izgubili.
Bijeljina ima zemlju, vodu, privrednike, poljoprivrednike, geografski položaj i ljude koji znaju da rade. A godinama plaća cijenu političkog inaćenja i odnosa u kojem razvoj jednog grada zavisi i od toga ko je u njemu na vlasti.
Na to ne pristajem. Javni novac nije stranački novac. Ako ste vlast Republike Srpske, dužni ste da radite i za ljude koji nisu glasali za vas.
Ne nedostaju nam ni resursi, ni ljudi. Ne pristajem da je ovo najbolje što od svega toga možemo.
INFOBIJELJINA: Koji su najveći problemi s kojima se građani BiH trenutno susreću, a za čije rješavanje ćete se boriti ako budete izabrani za poslanika u Parlamentu BiH?
STANIŠIĆ: Mislim da iznad svih pojedinačnih problema imamo jedan veliki - ljudi više ne vjeruju da politika može stvarno da promijeni njihov život nabolje. I ne možete im zamjeriti.
Gledaju poslove poput Vijadukta, koji je na kraju koštao više od 110 miliona maraka. Gledaju stotine miliona u velikim poslovima, a onda im kažete da za nešto što direktno mijenja život ljudi nema novca.
Gledaju poljoprivrednika koji ima zemlju i znanje, ali strepi od suše, uvoza i cijene po kojoj će prodati ono što proizvede. Gledaju kako izvozimo sirovinu, a uvozimo gotov proizvod. I onda s pravom pitaju: za šta nam služi država?
Ako budem poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH, baviću se onim za šta taj nivo stvarno ima mehanizme. Spoljna trgovina i carinska politika jesu nadležnosti BiH. Zato tu možemo razgovarati o zaštiti domaće proizvodnje, uslovima pod kojima uvozimo i izvozimo i mjerama koje domaćem proizvođaču daju fer šansu na tržištu.
PDV je takođe tema na kojoj tražimo promjenu. Ne vidim zašto bi lijek koji čovjek mora da kupi i skupocjeni automobil koji neko želi da kupi bili oporezovani istom stopom. Govorimo o rasterećenju lijekova, medicinskih pomagala i osnovnih životnih namirnica, uz mogućnost više stope za jasno definisan luksuz.
A iznad svega, hoću da vratimo odgovornost za javni novac. Ne može svaki loš posao da izgleda isto: neko donese odluku, neko potpiše, prođu godine, niko ne odgovara - a račun na kraju stigne građanima.
Ne idem u Sarajevo da bih postao sarajevski političar. Idem tamo kao predstavnik ljudi iz Republike Srpske. I poslije četiri godine imaju pravo da me pitaju dvije stvari: šta si spriječio što je bilo štetno i šta si uspio da uradiš što je nama bilo korisno?
Hoću da imam odgovor na oba pitanja.
INFOBIJELJINA: Ovaj mandat Parlamenta BiH obilježile su svađe, te često prekidanje sjednica. Može li se prekinuti takva praksa?
STANIŠIĆ: Mene sama svađa ne plaši. Ako ćemo se posvađati oko toga kako da zaštitimo domaćeg proizvođača, kako da lijek bude jeftiniji ili kako da odbranimo interes Republike Srpske - svađajmo se. Parlament i postoji da se u njemu sučeljavaju različite politike.
Ali ako se četiri godine svađamo samo da bismo pokazali ko je veći Srbin, Bošnjak ili Hrvat, ko je kome šta rekao i ko će napraviti bolji snimak za društvene mreže, a čovjek za to vrijeme sve skuplje plaća hranu, lijekove i život - onda od te svađe nema ništa.
Mene zanima šta je rezultat. Jesmo li zaštitili domaću proizvodnju? Jesmo li spriječili nešto što je štetno za Republiku Srpsku? Jesmo li uradili nešto zbog čega će ljudi živjeti bolje?
Nije svaka saradnja izdaja, kao što ni svaka blokada nije zaštita Republike Srpske. Neka rasprava bude i teška i glasna ako na kraju iz nje izađe nešto korisno za ljude. Ne moramo se voljeti, ne moramo se ni slagati. Ali moramo znati zbog čega sjedimo u tom parlamentu.
Ako je pogan rječnik jedini rezultat - onda to nije politika. To je predstava koju građani veoma skupo plaćaju.
INFOBIJELJINA: Ko će prema Vašem mišljenju činiti vlast u Srpskoj, a ko na nivou BiH nakon oktobarskih izbora?
STANIŠIĆ: Moj politički stav je jasan. Podržavam Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i vjerujem da sadašnja opozicija može formirati novu vlast.
Radujem se da vidim kakvu će novu energiju Draško Stanivuković kao premijer unijeti u Vladu Republike Srpske.
Na nivou BiH podržavamo Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Ali izbori će proći, a onda počinje mnogo važniji posao. Ko god bude predstavljao Republiku Srpsku u zajedničkim institucijama, moramo biti sposobni da se dogovorimo onda kada postoji zajednički interes Republike Srpske.
Možemo pripadati različitim strankama. Možemo se žestoko ne slagati oko toga kako treba voditi Republiku Srpsku. To je politika.
Ali interes Republike Srpske ne smije postati žrtva naših stranačkih sukoba. I zato me poslije izbora neće zanimati samo ko je s kim napravio vlast i ko je dobio koju funkciju.
Zanimaće me isključivo šta je Republika Srpska od te vlasti dobila.