Ova institucija kulture, otvorila je vrata posjetiocima, koji će imati priliku da vide između tri i četiri hiljade eksponata, od mnogobrojnih koje posjeduje Narodni muzej. Izložena djela pripadaju periodu između sedmog vijeka prije nove ere do polovine 20. vijeka. Muzej će biti otvoren cijele noći, sve do 22 časa 29. juna. Ulaskom u muzej posjetioci će prvo vidjeti karijatide Ivana Meštrovića. Među brojnim vrijednim umjetničkim djelima veliku pažnju izaziva Zbirka srpskog slikarstva 18. i 19. vijeka, koju čini više od 1.500 radova. Među rijetkim ostvarenjima 18. vijeka posebno mjesto imaju slike Teodora Ilića Češljara i Teodora Kračuna, dok su umjetnici 19. vijeka zastupljeni dragocjenim radovima Konstantina Danila, Nikole Aleksića, Dimitrija Avramovića, Uroša Kneževića, Katarine Ivanović, Stevana Todorovića, Đure Jakšića, Đorđa Krstića i drugih. Ovoj zbirci pripada i opus autora čiji životi su spojili 19. i 20. vijek, poput Paje Jovanovića i Uroša Predića. Eksponati nove stalne postavke Muzeja biće izloženi na tri nivoa, a prizemlje, atrijum sa bočnim prostorijama, rezervisano je za arheološku zbirku, u kojoj najstariji predmet datira od prije 400.000 godina.

Kustos Narodnog muzeja, arheolog Adam Crnobrnja naglašava da su pri selekciji predmeta koji će ući u postavku vodili računa ne samo da to budu najstariji, najrjeđi i najljepši artefakti, već da svi predmeti zajedno ispričaju jednu priču.

 - Vodilo se računa da ne stoje sami za sebe i ne prezentuju određeni segment prošlosti, već da korespondiraju jedni sa drugima, da svi zajedno mogu da ispričaju interesantnu priču tla na kome živimo, ne samo našeg naroda, već i naroda koji su živeli hiljadama godina pre nas na ovom tlu - objasnio je Crnobrnja.

Numizmatička postavka će biti u prizemlju i prati period od pojave prvog novca na našem tlu i najstarijeg kovanog novca s kraja šestog vijeka. Na prvom spratu biće predstavljena srednjovjekovna materijalna kultura i umjetnost, sa arheološkim blagom do kasnog srednjeg vijeka, kao i bogata kolekcija ikona i mozaika. Na drugom spratu će biti djela jugoslovenskog i srpskog slikarstva do sredine 20. vijeka i izbor iz zbirke strane umjetnosti. Pažljivo odabrani eksponati, kao i postavka u cjelini svjedočiće o izuzetnim arheološkim istraživanjima, predvođenim stručnjacima Narodnog muzeja, o vidovima reprezentacije srpskih vladara kroz umjetničke predmete, o poklonodavcima i kolekcionarima, slikovito i hronološki, a istovremeno nelinearno i pravolinijski vodiće posjetioca od praistorije do savremene umjetnosti.

O ustanovi
Narodni muzej u Beogradu osnovan je 1844. i najstarija je muzejska ustanova u Srbiji. Nalazi se u centralnom jezgru Beograda na prostoru između Trga Republike i ulica Čika Ljubine, Lazine i Vase Pačua. U sastavu Narodnog muzeja su i Galerija fresaka, Vukov i Dositejev muzej i Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića. Najveća vrijednost koja se čuva u Narodnom muzeju je Miroslavljevo jevanđelje - najstariji i najdragocjeniji ćirilički rukopis, nastao oko 1190. godine.