BiH
29.03.2022.
09:09
Stagflacija realna prijetnja i za BiH
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
Mnogi ekonomisti u svijetu sve više upozoravaju na mogućnost stagflacije, odnosno stagnacije privrede u uslovima velike inflacije, koja, kako se ranije očekivalo, po svemu sudeći nije prolazna i s kojom će se svjetske privrede boriti i u narednim mjesecima.
"Postoji vrlo realna opasnost od stagflacije. Rješenje bi možda bilo olakšati uslove poslovanja kako bi privreda bila ekspanzivna, međutim postoji problem, jer se inflacija rješava usporavanjem privrednog rasta. Mi smo zavisni od Evropske unije, svako smanjenje privredne aktivnosti kod njih odraziće se direktno na nas i tu mi ne možemo puno uticati", rekao je ekonomista Admir Čavalić.
Ipak, iako sve više ekonomista upozorava na stagflaciju, zvaničnici međunarodnih finansijskih institucija ističu da je o tome rano govoriti. Prvo, kako ističu, značajnijeg pada privrednog rasta u najvećim svjetskim ekonomijama nema, zaposlenost se još održava, a inflacija je, kako oni smatraju, još prolazna.
"U Evropi još nisu viđeni elementi stagflacije", rekla je nedavno Kristina Legard, predsjednica Evropske centralne banke (ECB). Iako u Evropi zasad privredni rast nije ugrožen, činjenica je da će zbog rata u Ukrajini on sasvim sigurno biti manji, međutim u ovom trenutku još niko ne zna koliko.
Prvobitne projekcije govorile su da će svjetska ekonomija ove godine rasti 4,4 odsto, ali je izvjesno i praktično najavljeno da će doći do korigovanja te projekcije naniže i to sve zbog neizvjesnosti rata u Ukrajini.
"U novembarskom krugu makroekonomskih projekcija, prema tada raspoloživim podacima, očekivali smo umjeren rast realne ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini od 3,9 i 2,1 odsto. Međutim, informacije o događajima i trendovima od kraja 2021. pa sve do polovine marta 2022. godine ukazuju da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti značajno revidirane", saopštili su nedavno iz Centralne banke BiH, iz koje se u maju očekuju nove procjene rasta BDP-a.
Za razliku od privrednog rasta, čije projekcije će, gotovo je izvjesno, u cijelom svijetu ići naniže, slučaj s inflacijom potpuno je obrnut. Prvobitne projekcije revidirali su manje-više svi, pa tako i Bosna i Hercegovina. Recimo, krajem prošle godine za prvo polugodište ove godine projektovali su inflaciju na nivo od 4,5 odsto, međutim, za taj period sada predviđaju duplo veću i to na nivou od 9,2 odsto.
I Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da postoji opasnost od stagflacije ne samo u BiH, već i u Evropi, pa i globalno, jer već duže vrijeme inflacija ne pokazuje znakove usporavanja.
"Istovremeno, novi poremećaji na tržištu uzrokovani ratom u Ukrajini, još više sankcijama koje su potom poremetile normalne ekonomske tokove, nanose štetu ekonomiji i prijete njenim usporavanjem. Ako se aktuelno stanje nastavi i pogotovo ako dođe do dalje eskalacije i prekida ekonomskih tokova, opasnost od stagnacije je realna, a ona bi u kombinaciji s inflacijom značila upravo stagflaciju, koja se nagovještava", rekao je Gavran.
On naglašava da BiH kao država bez instrumenata vlastite monetarne politike i zavisna od uvoza vrlo teško može da se bori sa samom inflacijom, a ako uz to dođe do stagnacije na našim vanjskim tržištima, stagnacija prijeti i našoj ekonomiji.
"Naši privredni i budžetski kapaciteti realno su ograničeni, a domaće vlasti nisu ni sposobne ni voljne da poduzmu neophodne mjere podrške ekonomiji, jer ih nisu poduzimali ni ranije. Njihov jedini fokus je kako da uzmu što više novca od privrede i građana putem poreza i ostalih dažbina i onda što manji dio tih sredstava vrate privredi i građanima, a što veći utroše na vlastite beneficije", zaključio je Gavran.
Ipak, iako sve više ekonomista upozorava na stagflaciju, zvaničnici međunarodnih finansijskih institucija ističu da je o tome rano govoriti. Prvo, kako ističu, značajnijeg pada privrednog rasta u najvećim svjetskim ekonomijama nema, zaposlenost se još održava, a inflacija je, kako oni smatraju, još prolazna.
"U Evropi još nisu viđeni elementi stagflacije", rekla je nedavno Kristina Legard, predsjednica Evropske centralne banke (ECB). Iako u Evropi zasad privredni rast nije ugrožen, činjenica je da će zbog rata u Ukrajini on sasvim sigurno biti manji, međutim u ovom trenutku još niko ne zna koliko.
Prvobitne projekcije govorile su da će svjetska ekonomija ove godine rasti 4,4 odsto, ali je izvjesno i praktično najavljeno da će doći do korigovanja te projekcije naniže i to sve zbog neizvjesnosti rata u Ukrajini.
"U novembarskom krugu makroekonomskih projekcija, prema tada raspoloživim podacima, očekivali smo umjeren rast realne ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini od 3,9 i 2,1 odsto. Međutim, informacije o događajima i trendovima od kraja 2021. pa sve do polovine marta 2022. godine ukazuju da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti značajno revidirane", saopštili su nedavno iz Centralne banke BiH, iz koje se u maju očekuju nove procjene rasta BDP-a.
Za razliku od privrednog rasta, čije projekcije će, gotovo je izvjesno, u cijelom svijetu ići naniže, slučaj s inflacijom potpuno je obrnut. Prvobitne projekcije revidirali su manje-više svi, pa tako i Bosna i Hercegovina. Recimo, krajem prošle godine za prvo polugodište ove godine projektovali su inflaciju na nivo od 4,5 odsto, međutim, za taj period sada predviđaju duplo veću i to na nivou od 9,2 odsto.
I Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da postoji opasnost od stagflacije ne samo u BiH, već i u Evropi, pa i globalno, jer već duže vrijeme inflacija ne pokazuje znakove usporavanja.
"Istovremeno, novi poremećaji na tržištu uzrokovani ratom u Ukrajini, još više sankcijama koje su potom poremetile normalne ekonomske tokove, nanose štetu ekonomiji i prijete njenim usporavanjem. Ako se aktuelno stanje nastavi i pogotovo ako dođe do dalje eskalacije i prekida ekonomskih tokova, opasnost od stagnacije je realna, a ona bi u kombinaciji s inflacijom značila upravo stagflaciju, koja se nagovještava", rekao je Gavran.
On naglašava da BiH kao država bez instrumenata vlastite monetarne politike i zavisna od uvoza vrlo teško može da se bori sa samom inflacijom, a ako uz to dođe do stagnacije na našim vanjskim tržištima, stagnacija prijeti i našoj ekonomiji.
"Naši privredni i budžetski kapaciteti realno su ograničeni, a domaće vlasti nisu ni sposobne ni voljne da poduzmu neophodne mjere podrške ekonomiji, jer ih nisu poduzimali ni ranije. Njihov jedini fokus je kako da uzmu što više novca od privrede i građana putem poreza i ostalih dažbina i onda što manji dio tih sredstava vrate privredi i građanima, a što veći utroše na vlastite beneficije", zaključio je Gavran.