Za odlazak u Švedsku poreban je samo pasoš, a svi drugi uslovi dogovaraju se sa poslodavcem. Posao se može naći preko stranice ec.europa.eu/eures, piše Avaz.ba.

Posao je moguće naći i pomoću poznanika i rodbine koji već rade u Švedskoj, poznavanje jezika nije obavezno za sve struke, posebno ako se radi o zanatima, ali je poznavanje engleskog prednost.

Za poslove koji zahtijevaju fakultetsku diplomu potrebno je znanje jezika i nostrifikacija diplome koja traje oko pola godine.

Slično je i u Norveškoj, gdje je prosječno radno vrijeme oko 7,5 sati, ali je moguće raditi i prekovremeno. Radnik godišnje dobije 30 dana odmora.

Građani koji žele da rade u Njemačkoj moraju sami naći firmu koja će ih zaposliti, prelistavanjem štampe i kontaktiranjem agencija za zapošljavanje, ali i preko stranice jobboerse.arbeitsagentur.de.

Prednost imaju oni koji tečno govore njemački jezik, a prosječna plata iznosi oko 2.000 eura. Troškove eventualnog ljekarskog pregleda i prevoza obično snosi vlasnik firme.

Život u ovim zemljama je skuplji nego u BiH. U Norveškoj i Švedskoj skuplji je i do 20 odsto u prosjeku nego u Njemačkoj.

U tim zemljama za kiriju, komunalije, prevoz i hranu odlazi oko 40 odsto zarade. Prosječna kirija  je oko 600 eura, a garsonjera se može naći i za 400.

Građevinac može da zaradi oko 2.500, koliko i nastavnik, dok stomatolog zaradi i duplo više.

Najbolje je ako stan i troškove dijeli troje ljudi, priča za “24sata.rs” J. Simonović koja u Švedskoj radi na održanju zgrade.