Najvažnije od svega u ovo vrijeme je ventilacija. Vrata i otvore treba držati otvorene danju (ako vremenske prilike to dozvoljavaju), a zatvorene noću.

Ukoliko imate posađenih biljnih kultura zalivanje gotovo da nije potrebno, najviše jednom nedjeljno i to samo ujutro.

U novembru treba započeti pripremu zemlje za rane proljećne usjeve dodavanjem komposta ili kompostiranog stajnjaka u zemlju.

Što se tiče sjetve, u ovo doba godine mogu da se posiju mrkva i rani grašak. Oni će da klijaju i da ostanu prilično mali tokom decembra i januara, a zatim će početi brzo da rastu.

Pojedini baštovani siju mahune u novembru u plasteniku, ali je ipak bolje sijati je u bašti, kao spoljni usjev.

U kontejnere može da se posije zimska salata, ali će berba da počne tek početkom proljeća. Takođe, može da se sadi korijander i kopar (po pet sjemenki u ćeliji), spanać (četiri sjemenke po ćeliji).

U novembru se završavaju svi ljetnji usjevi, uz mogući izuzetak paradajza ukoliko nema mraza i ako vrijeme nije hladno. Još se mogu brati pak čoi, rotkvica, salate, mladi luk, spanać, paradajz, repa.

Bašta u novembru

Ukoliko u bašti imate paškanat izvadite ga nakon prvih mrazeva, kada će ukus da im se zasladi. U ovom periodu trebalo bi da pripremite dio bašte za višegodišnje biljke, a možete da se posadite rabarbaru i šparglu.

Važno je da se postave daske na zemlju duž glavne linije kretanja kroz baštu kako biste omogućili pristup bašti bez sabijanja tla dok hodate.

Vrijeme je da se “baci” svježe stajsko đubrivo po površini zemlje tamo gdje niste ništa posadili, kako bi se zemlja nahranila tokom zime, prenose Nezavisne novine.

Dodatni savjet: Provjerite uskladišteni luk i krompir i uklonite one koji su počeli da trule.