CIK je, naime, pomenutu sumu novca zatražio krajem 2025, a nakon što je istekao rok od 15 dana odluku je, umjesto ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, potpisao njegov zamjenik Muhamed Hasanović kome je dato to pravo na odluku nametnute odluke od strane Kristijana Šmita.  
 
Prijevremeni izbori će, odlukom CIK-a nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbe SDS-a i SNSD-a na prvobitni akt te komisije, biti ponovljeni 8. februara na 136 biračkih mjesta koje je, kao sporne, označio CIK BiH zbog sumnji da je bilo krađe glasova i drugih manipulacija. 
 
Glasanje će biti ponovljeno na određenom broju biračkih mjesta na području izbornih jedinica Zvornik (53), Doboj (31), Laktaši (24), Bratunac (12), Prijedor (2), Milići (2) te Banjaluka, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Vlasenica, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Brčko na po jednom mjestu. 
 
CIK je Odluku o raspisivanju i održavanju ponovnih prijevremenih izbora  usvojio posljednjeg dana decembra 2025. Tada je i poručeno da novac, odnosno oko 600.000 za sprovođenje ponovnih prijevremenih izbora, treba da bude obezbijeđen u budžetu institucija na nivou BiH nakog čega će biti usvojeno i uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za ponovne prijevremene izbore.
 
U međuvremenu nadležna komisija je usvojila i nekoliko instrukcija koje se tiču lokacija biračkih mjesta, izboru predsjednika i njihovih zamjenika u biračkim odborima, "radnog vremena" i sastavu izbornog osoblja. 
Do zaključenja ovog broja "Glasa Srpske" nije bilo poznato kada će biti nova sjednica CIK-a na kojoj bi, između ostalog, trebalo da bude usvojen i taj akt te šta bi trebalo da sadrži. 
 
Ako je suditi po iskustvu, sa ponovljenih izbora 2021. na lokalnom nivou u Srebrenici i Doboju, takođe zbog sumnji da je bilo malverzacija i izborne krađe, u tom uputstvu je bio preciziran vremenski period koji je ostavljen za imenovanje biračkih odbora, obuku, određivanje biračkih mjesta, kao i za podnošenje zahtjeva za akreditovanje posmatrača te datume između kojih je bilo zabranjeno objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnjenja. 
 
Taj akt je sadržao vrijeme trajanja izborne ćutnje, dostavljanje zapisnika sa objedinjenim zbirnim rezultatima sa biračkih mjesta kao i redoslijed objavljivanja rezultata te rok za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje.
 
Određena pojašnjenja, o kojima se dosta polemisalo proteklih dana, u petak je dao CIK.
 
- Pravo posmatranja ponovnih izbora imaju posmatrači akreditovani od strane CIK-a i izbornih komisija za posmatranje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji su održani 23. novembra 2025. godine, bez obzira na opštinu /grad u kojoj su bili akreditovani. Ako posmatrači ne posjeduju akreditaciju izdatu za posmatranje tih izbora, politički subjekt/ udruženje može podnijeti zahtjev istom OIK/ GIK koji je već izdao akreditaciju, odnosno CIK BiH za izdavanje nove, u roku najkasnije tri dana prije dana održavanja ponovnih izbora – saopšteno je iz CIK-a. 
 
Pozivajući se na odredbe Izbornog zakona BiH, podsjetili su da je na jednom biračkom mjestu u isto vrijeme dozvoljeno prisustvo jednog posmatrača po akreditovanom subjektu, izuzev međunarodnih posmatrača.
 
I pored toga, iz političkih stranaka upozoravaju da ima dosta nepoznanica o izborima i načinu komuniciranja sa biračima u sredinama gdje će biti ponovljen izborni dan jer klasične predizborne kampanje neće biti. 
 
Iz dosad objavljenih akata CIK-a poznato je da će biračka mjesta biti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori, da će CIK predsjednike biračkih odbora i zamjenike imenovati najkasnije deset dana prije dana održavanja novih izbora te da od 7. februara od sedam časova, pa do zatvaranja biračkih mjesta, 8. februara, traje izborna ćutnja. 
Pravo glasa na ponovljenim izborima ima oko 85.000 stanovnika Srpske, a dosadašnji utvrđeni rezultati pokazuju da Siniša Karan (SNSD) u odnosu na Branka Blanušu (SDS) ima oko 9.500 glasova više. 
 
Prijevremeni izbori su, naime, posljedica presude kojom je Milorad Dodik, u svojstvu predsjednika Srpske, osuđen u Sudu BiH jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
 
Utvrđeni rezultati
 
Siniša Karan (SNSD)   222.182

Branko Blanuša (SDS)  212.605

Dragan Đokanović          2.018

(Savez za novu politiku)

Nikola Lazarević          1.698

(Ekološka partija RS)

Igor Gašević            1.353

(nezavisni kandidat)

Slavko Dragičević       1.066

(nezavisni kandidat)        

(Izvor CIK, 15. decembar 2025.)