Otvorilo je to prostor za najave da inflacija usporava te da će naredna godina biti lakša od ove, s kojom se opraštamo.

 

Profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA Amila Pilav-Velić, međutim, očekuje da u 2023. inflacija bude usporena, ali upozorava da to ne znači da se možemo radovati padu cijena.

 

Mnogo toga zavisiće od cijene struje.

 

"Ako dođe do poskupljenja, to će biti nova akceleracija, jer s najavljenim korekcijama cijena imaćemo inflaciju višu od očekivane. S rastom cijena struje došlo bi do rasta i proizvođačkih i potrošačkih cijena. Efekat na cijene bi bio sličan onome koji smo imali zbog prekida lanaca snabdijevanja usljed pandemije i lokdauna, ali ne s istom stopom rasta cijena", istakla je prof. Pilav-Velić, prenosi "Avaz".

 

Direktor predstavništva firme "GOPA mbH" za BiH dr Ranko Markuš trenutnu stopu inflacije ne smatra ohrabrujućom.

 

"Stopa inflacije na hranu je gotovo 20 odsto, cijena dizela u periodu januar-juli povećana je za 52 odsto, što je direktno uticalo na cijene svih drugih proizvoda. Treba da nas zabrinjava to što je najveći teret inflatornog udara podnijela populacija s nižim primanjima, a to nameće rizike po rast siromaštva u grupama u kojima ga do sada nije bilo", kazao je dr Markuš.

 

Od novih vlasti očekuje stabilizaciju uslova u zemlji, prihvatanje decentralizovane strukture BiH i zajednički rad na prioritetima za bolji život građana.

 

"Mi smo jedna od decentralizovanih zemalja, a prakse poput onih iz Belgije, Austrije, Španije, Poljske, Švajcarske se mogu implementirati i u BiH. Neophodno je iskoristiti istorijski momentum i dobijanje kandidatskog statusa te usmjeriti pažnju na program strukturnih reformi za pristupanje EU, koja je, barem deklarativno, svima prioritet", rekao je dr Markuš.