Prema riječima predsjednice Udruženja za zaštitu potrošača Tuzlanskog kantona Gordane Bulić, postoje određene sumnje da je na tržištu u BiH zastupljena ovakva vrsta hrane.

Inače, ovo udruženje nedavno je provelo anketu, a rezultati su pokazali da građani jako malo znaju o ovakvoj vrsti hrane.

“Nažalost, građani su jako malo informisani o ovome, a postoje i određene sumnje da takvih proizvoda ima na našem tržištu, a da se to ne kontroliše. Takođe, utvrđeno je i da se građani svega toga boje, s obzirom da postoji niz oprečnih informacija o rizicima GMO hrane po zdravlje”, ističe Bulić.

S druge strane, u Agenciji za bezbjednost hrane BiH tvrde da na policama trgovina u BiH nema GMO hrane, s obzirom da je ona zakonom strogo zabranjena.

Zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH Dragan Brenjo za Klix.ba kaže da je cilj ove agencije, ali i politika u BiH, da BiH i dalje ostane ona u kojoj se ne proizvodi GMO hrana, ali i da se uvedu jasna pravila za označavanje hrane bez GMO-a.

“Prema trenutnom zakonodavstvu u BiH je zabranjeno i ne smiju se gajiti usjevi sa GMO organizmima. Takođe, ne postoji niti jedna dozvola za GMO organizme u hrani. Ukoliko bi se to našlo na tržištu bili bi u pitanju proizvodi kojima bi bio prekršen zakon”, naglašava Brenjo.

Međutim, soja koja se koristi u ishrani životinja u BiH je genetski modifikovana, te se shodno pomenutom postavlja pitanje da li su mlijeko ili meso koje građani konzumiraju štetni po zdravlje.

“Sa stručne strane nije dokazano da je meso životinja koje su se hranile genetski modifikovanom hranom za životinje takođe genetski modifikovano, te da je štetno za ljudsko zdravlje. Ispitivanja se na svjetskom nivou i dalje rade, ali nema saznanja da postoje štetne posljedice po zdravlje ljudi. Takođe, po trenutnom zakonodavstvu, ako se životinja hrani genetski modifikovanim organizmima, to meso i njegovi proizvodi, kao i mlijeko i mliječni proizvodi, ne moraju imati deklaraciju da su hranjeni genetski modifikovanom hranom”, pojašnjava Brenjo.

Nutricionistica, dr sci. Marizela Šabanović za Klix.ba kaže da još uvijek nije utvrđen način na koji GMO hrana djeluje na ljudski organizam, s obzirom da je potrebno mnogo godina za ispoljavanje eventualnih štetnih dejstava.

“Na primjer, da određene vrste mušica ne bi napadale paradajz, uzima se dio gena mušice jer ona neće jesti samu sebe. Time se poboljšavaju svojstva, a kako će to djelovati na ljude ne možemo znati u prvoj generaciji”, pojašnjava Šabanović.

Šabanović takođe naglašava da u BiH niko sa sigurnošću ne može tvrditi da li na našem tržištu postoji GMO hrana, s obzirom da je potrebno izvršiti određene kontrole.

“Prema zakonskoj regulativi, na području BiH ne bi se smjela proizvoditi, ali ni uvoziti hrana koja je genetski modifikovana. Samim tim ovakve vrste hrane ne bi trebalo biti na bh. tržištu, međutim da li ima one koja nije deklarisana niko ne zna, jer bi trebalo uraditi kontrole”, kaže Šabanović.