FOTO: RSE

Kako se navodi na sajtu Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije, na Kosovu se nalazi oko 1.300 crkava, manastira i drugih objekata, lokaliteta i prostornih cjelina koje, kako se tvrdi, čine kulturno naslijeđe srpskog naroda.

Na sajtu se dalje navodi podatak ove institucije, po kom je na Kosovu u prethodnoj deceniji uništeno ili oštećeno 150 SPC objekata.
 
Kako se navodi, pojedini predmeti se „uveliko krčme na svjetskom ilegalnom tržištu antikviteta“.
 
„Postoji opasnost da sa tla Evrope, početkom 21. vijeka, nestane jedinstvena multikulturna i multietnička regija“, navodi se u saopštenju.
 
Šta je SPC zamjerila Ministarstvu kulture?

Ministarstvo kulture Srbije pripremilo je i otvorilo javnu raspravu o Nacrtu zakona o kulturnom naslijeđu 6. maja.
 
Predstavnici radne grupe ministarstva kulture istakli su u tokom predstavljanja nacrta kako je on usaglašen sa propisima Evropske unije, kao i da se njime po prvi put uvodi kategorija kulturnog dobra – kulturni predio. Predviđeno je i osnivanje dva nacionalna komiteta, koji će se baviti pitanjima kulturnih dobara koja su upisana na listu Uneska.
 
Međutim, SPC, koja je najveća vjerska zajednice u Srbiji, je 31. maja u dopisu ministarstvu ocijenila da je Nacrt zakona u suprotnosti sa trenutno aktuelnim Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama.
 
“Između ostalog, poglavar Srpske pravoslavne crkve je ukazao da se u šest članova nacrta ovog zakona pominje Autonomna pokrajina Vojvodina, a ni u jednom članu Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija, gdje je kulturno nasleđe najugroženije i, gotovo svakodnevno, izloženo napadima i devastiranju“, naznačeno je u dopisu kako ga je prenio SPC.
 
Takođe, patrijarh je ukazao na mogućnost „nedobronamjernih zaključaka", kako je opisao mogućnost da se Kosovo, koje on označava kao "južnu srpsku pokrajinu", izuzme iz teksta krovnog zakona.
 
Takođe se navodi da je SPC “najveći pojedinačni vlasnik duhovnog, pokretnog i nepokretnog kulturnog nasleđa” i da kao takva nije bila uključena u izradu Zakona u kulturnom nasleđu „koji zadire i u njeno unutrašnje funkcionisanje”.

Problem s imovinom u Dečanima

Iako su odluke Ustavnog suda Kosova konačne i obavezne za sve strane, lokalno rukovodstvo u Dečanima odbija da sprovede i odluku Ustavnog suda Kosova, prema kojoj je 24 hektara zemlje pripalo manastiru Visoki Dečani.
 
Tamošnje lokalne vlasti tvrde da ta imovina pripada društvenim preduzećima „Apiko“ i „Iljirija“ te da nikada nije pripadala manastiru već smatraju da je Ustavni sud legalizovao odluku Slobodana Miloševića iz 1997. godine kada je odlučio da tu imovinu pokloni manastiru.
 
Gradonačelnik Dečana Baškim (Bashkim) Ramosaj je za RSE rekao da lokalne vlasti nisu promijenile stav i da odluka Ustavnog suda Kosova neće biti sprovedena.
 
Međunarodna zajednica na Kosovu je u više navrata pozivala Opštinu Dečane i Vladu Kosova da sprovede odluku Ustavnog suda, prema kojoj je 24 hektara zemlje u vlasništvu manastira Visoki Dečani.
 
Sociolog i poznavalac političkih prilika Artan (Muhaxhiri) Muhadžiri ocijenio je za RSE u maju da je položaj SPC na Kosovu “delikatno” pitanje jer “uključuje mnoge aktere i interese na različitim nivoima, vjerske, istorijsko kulturne i političke”, te napominje da se tim pitanjem bavi kosovska i srpska strana ali i međunarodna zajednica.
 
“Nakon 2008. godine na ovu temu se razgovaralo malo zbog kompleksnosti situacije, gotovo sve je bilo prepušteno definicijama Ahtisarijevog plana. Smatralo se da će to pitanje biti dio konačnog sporazuma Kosova i Srbije”, naveo je Muhadžiri.
 
Navodeći da Kurtijeva inicijativa može pomoći stvaranju konstruktivne atmosfere, Muhadžiri dodaje i da je zaštita imovine SPC na Kosovu ispolitizovana i da je u javnosti podizana mnogo veća “buka” od realnog stanja na terenu. Zaključuje da će se na kraju za SPC na Kosovu naći neko “specifično rješenje” .
 
Kosovo traži svoje artefakte od Srbije

U međuvremenu, direktor Narodnog muzeja Kosova Ajet Ljeci obratio se 19. maja pismom Narodnom muzeju u Beogradu, Etnografskom muzeju u Beogradu i Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti sa zahtjevom da se Kosovu vrate artefakti koji se i dalje čuvaju u Srbiji.
 
U saopštenju Ministarstva kulture, omladine i sporta se navodi da je zahtjev Nacionalnog muzeja Kosova kroz propratno pismo podržala ministarka spoljnih poslova Donika Gervala i ministar kulture Hajrula Čeku.
 
Nacionalni muzej Kosova je saopštio da je više od 1.200 artefakta iz arheološke i etnografske zbirke Kosova uzeto krajem 1990-ih godina „za privremenu izložbu u Srbiji“, sa obavezom da se vrate, ali da to nije učinjeno.
 
Dan kasnije, 20. maja, Kancelarija za Kosovo saopštila je da ne priznaje kategoriju „kosovskog kulturnog nasleđa“, kao što ne priznaje ni „kosovsku državnost“.
 
Paralela sa Crnom Gorom

Pitanje imovine SPC otvoreno je i u Crnoj Gori, gdje je prethodna Vlada, predvođena DPS-om Mila Đukanovića, ušla u sukob sa SPC tokom 2019. zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je predviđao da imovina vjerskih zajednica, izgrađena do 1918. godine, prelazi u vlasništvo države ukoliko vjerska zajednica nema dokaze da njoj pripada ta imovina.
 
Ocenjujući da država ovim zakonom pokušava da joj „otme imovinu“, SPC je pokrenula višemjesečne masovne protestne litije, pod geslom „Ne damo svetinje“. Na izborima koji su održani u to vrijeme, pobijedile su stranke koje su podržavale litije.
 
Odmah nakon što je izabrana, nova Vlada na čelu sa Zdravkom Krivokapićem promijenila je sporni Zakon u skladu sa interesima i zahtjevima SPC.
 
Međutim, Temeljni ugovor koji je država najavila da će potpisati sa SPC, a kojim se regulišu prava i obaveze između države i crkve, još uvijek nije potpisan.
 
Iako je SPC očekivala da će premijer Crne Gore Krivokapić potpisati taj ugovor 27. maja, do toga nije došlo jer je premijer objasnio da ni formalno nije mogao potpisati Temeljni ugovor prije sjednice Vlade Crne Gore na kojoj tekst Ugovora mora biti usvojen.
 
Kako izgleda tekst tog ugovora javnosti nije poznato. Međutim, SPC je reagovala saopštenjem u kojem je patrijarh izrazio iznenađenje zbog nepotpisanog ugovora „ni najmanje ne uviđajući osnovanost i opravdanost namjere premijera Krivokapića da ne potpiše Ugovor“.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )