Početak dana teško je zamisliti bez ukusa dobre kafe, a espreso je izbor koji u svakom trenutku zadovoljava očekivanja najvećih ljubitelja popularnog napitka.

Istraživanje objavljenao u naučnom časopisu Matter tvrdi da moderna civilizacija pravi veliku grešku pri spremanju espresa. To mišljenje dijele pojedini naučnici i matematičari.

U istraživanju nazvanom "Sistemsko unapređivanje espresa: Uvidi matematičke izrade i eksperimenta" autori tvrde da osobe koje spremaju kafu u kafićima i svojim domovima, pretvaraju veća zrna kafe u fino mljeveni prah. Rezultat je neiskorištenost sirovog materijala i neusklađen ukus.

Naučnici tvrde da manja zrna koja su grublje samljevena smanjuju količinu otpada i pružaju ujednačen okus i objedinjene hranljive sastojke. Grublje mljevena kafa duže održava svježinu od finije mljevenog zrna.

"Stručnjaci u industriji kafe postavljaju mlinove tako da fino usitne zrna jer žele dobiti mješavinu gorkastog i kiselog ukusa. Ovakva kombinacija najčešće je neostvariva", kaže hemičar sa Univerziteta u Oregonu Kristofer Hendon.

Hendonovi eksperimenti pokazali su da grublje samljevena manja količina kafe daje savršen ukus.

Autori istraživanja objašnjavaju da će "novi protokoli za izradu espresa" propisati 15 umjesto dosadašnjih 20 grama po šutu.

"Smanjenje utrošene količine kafe za pripremu jedne šoljice espresa imaće značajan ekonomski uticaj za stvaranje održive budućnosti uživanja u napitku", objašnjava Hendon, a prenosi Biznis instaderFodž Nenjs.

Nisu svi spremni prihvatiti nove ideje.

"Vrhunska ekstrakcija i ukus najviše zavisi o porijeklu zrna. Uz to ne smijemo zanemariti prisutnost mliječne kiseline, fermentaciju ljuske zrna kafe i koliko je proces pranja uticao na nivo šećera", objašnjava barist Adam Budnik.