BiH
16.05.2022.
09:39
Šta je inflacija i kako je pogodila BiH?
Izvor: RSE
0
Podijeli
Rast cijena u Bosni i Hercegovini u prvom polugodištu 2022. posljedica je ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, posebno nakon rata u Ukrajini, ali i ranijih problema uzrokovanih pandemijom COVID-19.
Nakon popuštanja mjera koje su štitile stanovništvo od zaraze, građani se suočavaju s onim što ekonomisti opisuju rastućom inflacijom.
Šta to znači?
Inflacija predstavlja opšti rast cijena. Postoje različiti uzroci kako nastaje, ali se primarno veže za štampanje novca bez pokrića, koji se upumpava u tekuću potrošnju, a da ne dolazi do rasta proizvodnje.
Bosna i Hercegovina je i prije pandemije bila slabašna ekonomija, s velikim brojem nezaposlenih (15,6 posto od ukupne radne snage, decembar 2019.). Pojavom korona virusa, zemlje su počele zatvarati granice krajem 2019. godine. To je bio alarm, na koji BiH, prema mišljenju ekonomista, kasno reagovala.
U martu 2020. nastupio je lockdown koji je uzrokovao poremećaje na tržištu, kretanje ljudi i roba. Ovo je pogodilo i BiH u kojoj veliki broj lokalnih zajednica zavisi od turizma.
Vlade su oslabljene ekonomije pokušale ojačati paketima pomoći. Globalno ta pomoć iznosila je oko deset triliona dolara. Preciznih podataka za BiH nema jer su ekonomske mjere odvojeno preduzimane na svim nivoima vlasti. Ta pomoć trebala je biti iskorištena za naknade nezaposlenima i za olakšice privrednicima. U BiH je stopa nezaposlenosti još porasla. I pored ekonomskih mjera, u martu 2020. godine u BiH je bilo 398.270 nezaposlenih osoba, a u aprilu 419.589 osoba.
Nakon ovih mjera, dok je još uvijek trajao lockdown, građani su novac trošili na pretjeranu kupovinu, manje se trošilo na uslužne djelatnosti, putovanja, turizam. Plate u BiH uglavnom nisu rasle. Trošenje novca u vrijeme pandemije poremetilo je lance ponude širom svijeta. Na primjer, ako je u nekoj fabrici automobila za vrijeme lockdowna vladala velika potražnja, u najboljem slučaju i ponuda, došlo je do rasta cijene jer je proizvodnja obustavljena. Ovo je prvi okidač početka inflacije.
Mjere za oporavak ekonomske aktivnosti, doprinijele su rastu potražnje, onda kada je krenuo rast potražnje, počela je veća potražnja za gorivom, za resursima, što je dovelo do opšteg rasta cijena .
U februaru 2022. dešava se rat u Ukrajini i dolazi do problema snabdjevanjem različitih proizvoda, poput žitarica i energenata, što je predstavljalo dodatni inflatorni šok, tj. ponovni rast cijena.
Veliki broj zemalja preduzima mjere da suzbije rast cijena, te podižu dodatne kamatne stope. Putem podizanja kamatnih stopa, gotovo uvijek, iz istorijskog iskustva dolazi recesija. Dolazi do pada potražnje na tržištu.
Očekuje se vještački izazvana recesija kako bi se rast cijena obuzdao. Pokušaće se kontrolisati cijene i usklađivati sa standardom života.
U BiH još uvijek nema jasnih naznaka kako će teći ovaj proces. Centralna banka BiH u martu je najavila snažan inflatorni šok tokom prvoga polugodišta 2022. godine. Ako plate ne budu rasle, građani će plaćati robe i usluge po višim cijenama, s istim primanjima.
U BiH se očekuje istovremeno i visok nivo cijena i inflacije i pad ekonomske aktivnosti, stagnacija, što bi moglo dovesti do stagflacije. Stagflacija znači da cijene ostaju visoke, a očekuje se, prema podacima Svjetske banke, i usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u 2022. godini, kako rat u Ukrajini bude uticao na trgovinsku razmjenu i dodatno povećao cijene energije i hrane. Centralna banka BiH najavljuje usporavanje inflacije u drugom polugodištu 2022., samo uz pretpostavku da neće dalje rasti cijene i energenti globalno.
Faruk Hadžić, doktor ekonomskih nauka i predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology, za Radio Slobodna Evropa govorio je o mogućim posljedicama za bh. ekonomiju. Hadžić ocjenjuje da je inflacija nekada gori problem, nego recesija, jer dovodi do većeg siromaštva i generalno pada vrijednosti novca. Pojednostavljeno - novac ne vrijedi isto kao što je vrijedio prije godinu dana.
Inflacija na Zapadnom Balkanu i globalno
Predviđanja Svjetske banke za Zapadni Balkan su da će inflacija dodatno rasti , zbog porasta cijene hrane i energenata. Smanjen izvoz, poremećaji u lancima snabdijevanja i umanjen prihod od turizma vjerovatno će voditi smanjenju rasta. Projekcija za rast bruto društvenog proizvoda u 2022. godini za šest ekonomija Zapadnog Balkana je smanjena sa 4,1 na 3,1 posto.
Godišnja stopa inflacije u cijelom svijetu
Prema podacima o globalnom tržištu roba iz marta 2022., pšenica i ulje trenutno su oko 50 posto skuplji nego prije godinu dana. Cijene ostalih žitarica, također, rastu. Za zemlje uvoznice ova povećanja cijena predstavljaju značajnu prepreku ekonomskom rastu i egzistenciji, potencijalno podižući društvene i političke napetosti.
Šta to znači?
Inflacija predstavlja opšti rast cijena. Postoje različiti uzroci kako nastaje, ali se primarno veže za štampanje novca bez pokrića, koji se upumpava u tekuću potrošnju, a da ne dolazi do rasta proizvodnje.
Bosna i Hercegovina je i prije pandemije bila slabašna ekonomija, s velikim brojem nezaposlenih (15,6 posto od ukupne radne snage, decembar 2019.). Pojavom korona virusa, zemlje su počele zatvarati granice krajem 2019. godine. To je bio alarm, na koji BiH, prema mišljenju ekonomista, kasno reagovala.
U martu 2020. nastupio je lockdown koji je uzrokovao poremećaje na tržištu, kretanje ljudi i roba. Ovo je pogodilo i BiH u kojoj veliki broj lokalnih zajednica zavisi od turizma.
Vlade su oslabljene ekonomije pokušale ojačati paketima pomoći. Globalno ta pomoć iznosila je oko deset triliona dolara. Preciznih podataka za BiH nema jer su ekonomske mjere odvojeno preduzimane na svim nivoima vlasti. Ta pomoć trebala je biti iskorištena za naknade nezaposlenima i za olakšice privrednicima. U BiH je stopa nezaposlenosti još porasla. I pored ekonomskih mjera, u martu 2020. godine u BiH je bilo 398.270 nezaposlenih osoba, a u aprilu 419.589 osoba.
Nakon ovih mjera, dok je još uvijek trajao lockdown, građani su novac trošili na pretjeranu kupovinu, manje se trošilo na uslužne djelatnosti, putovanja, turizam. Plate u BiH uglavnom nisu rasle. Trošenje novca u vrijeme pandemije poremetilo je lance ponude širom svijeta. Na primjer, ako je u nekoj fabrici automobila za vrijeme lockdowna vladala velika potražnja, u najboljem slučaju i ponuda, došlo je do rasta cijene jer je proizvodnja obustavljena. Ovo je prvi okidač početka inflacije.
Mjere za oporavak ekonomske aktivnosti, doprinijele su rastu potražnje, onda kada je krenuo rast potražnje, počela je veća potražnja za gorivom, za resursima, što je dovelo do opšteg rasta cijena .
U februaru 2022. dešava se rat u Ukrajini i dolazi do problema snabdjevanjem različitih proizvoda, poput žitarica i energenata, što je predstavljalo dodatni inflatorni šok, tj. ponovni rast cijena.
Veliki broj zemalja preduzima mjere da suzbije rast cijena, te podižu dodatne kamatne stope. Putem podizanja kamatnih stopa, gotovo uvijek, iz istorijskog iskustva dolazi recesija. Dolazi do pada potražnje na tržištu.
Očekuje se vještački izazvana recesija kako bi se rast cijena obuzdao. Pokušaće se kontrolisati cijene i usklađivati sa standardom života.
U BiH još uvijek nema jasnih naznaka kako će teći ovaj proces. Centralna banka BiH u martu je najavila snažan inflatorni šok tokom prvoga polugodišta 2022. godine. Ako plate ne budu rasle, građani će plaćati robe i usluge po višim cijenama, s istim primanjima.
U BiH se očekuje istovremeno i visok nivo cijena i inflacije i pad ekonomske aktivnosti, stagnacija, što bi moglo dovesti do stagflacije. Stagflacija znači da cijene ostaju visoke, a očekuje se, prema podacima Svjetske banke, i usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u 2022. godini, kako rat u Ukrajini bude uticao na trgovinsku razmjenu i dodatno povećao cijene energije i hrane. Centralna banka BiH najavljuje usporavanje inflacije u drugom polugodištu 2022., samo uz pretpostavku da neće dalje rasti cijene i energenti globalno.
Faruk Hadžić, doktor ekonomskih nauka i predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology, za Radio Slobodna Evropa govorio je o mogućim posljedicama za bh. ekonomiju. Hadžić ocjenjuje da je inflacija nekada gori problem, nego recesija, jer dovodi do većeg siromaštva i generalno pada vrijednosti novca. Pojednostavljeno - novac ne vrijedi isto kao što je vrijedio prije godinu dana.
Inflacija na Zapadnom Balkanu i globalno
Predviđanja Svjetske banke za Zapadni Balkan su da će inflacija dodatno rasti , zbog porasta cijene hrane i energenata. Smanjen izvoz, poremećaji u lancima snabdijevanja i umanjen prihod od turizma vjerovatno će voditi smanjenju rasta. Projekcija za rast bruto društvenog proizvoda u 2022. godini za šest ekonomija Zapadnog Balkana je smanjena sa 4,1 na 3,1 posto.
Godišnja stopa inflacije u cijelom svijetu
Prema podacima o globalnom tržištu roba iz marta 2022., pšenica i ulje trenutno su oko 50 posto skuplji nego prije godinu dana. Cijene ostalih žitarica, također, rastu. Za zemlje uvoznice ova povećanja cijena predstavljaju značajnu prepreku ekonomskom rastu i egzistenciji, potencijalno podižući društvene i političke napetosti.