Kokoš ili jaje paradoks prvi put predstavili su filozofi u antičkoj Grčkoj kako bi opisali problem određivanja uzroka i posljedice.

No, naučnici s univerziteta Sheffield i Warwick imaju drugačiji odgovor. Njihovo istraživanje pokazalo je kako ljuska kokošjeg jajeta može nastati samo iz proteina koji se stvara u jajnicima kokoši, što znači da je kokoš morala postojati prije jajeta.

Taj protein zove se OC-17 i djeluje kao katalizator koji ubrzava razvoj ljuske, a tvrda ljuska je potrebna da zaštiti žumance u kojem se razvija pilić. Naučnici su koristili superkompjuter HECToR kako bi mogli zumirati unutar jajeta i posmatrati njegov razvoj.

Otkrili su kako je protein OC-17 ključan za podsticanje kristalizacije u ranim stadijumima razvoja ljuske tako što pretvara kalcijum-karbonat u kristale kalcita koji tvore ljusku.

Kristale kalcita možemo naći u kostima i oklopima raznih životinja, no kod kokoši se stvaraju brže nego kod bilo koje druge vrste, pa proizvodi šest grama ljuske u 24 sata.

Zanimljivosti:
*Bijele koke nose bijela jaja, smeđe smeđa.

*Najčešće korištena jaja u prehrani su redom kokošja, a zatim pačja, guščja i prepeličja.

*Površina jaja ima do 17.000 sićušnih pora

*Najveća jaja nose nojevi (dužina 15-20 cm), najmanja kolibrići (dužina 1 cm). Ali, kada se uporedi veličina ptice s veličinom jajeta, najveća jaja ima ptica kivi s Novog Zelanda: teška su oko pola kilograma, što je 15-20 odsto težine ženke.

*Najveće kokošje jaje snijela je koka Henriett. Bilo je dugo 23, a široko 11 cm.

*Jaje više ostari jedan dan na sobnoj temperaturi nego jednu sedmicu u frižideru.