Predlagači zakona kažu da Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH koga Republika Srpska ne priznaje, nema legitimitet da donosi zakone, jer njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN).

 

Sa druge strane, iz Pokreta za državu ne dovode u pitanje Šmitovu poziciju i poručuju da neće podržati ovaj zakon jer se njime ruši institucija OHR-a.

 

Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, kaže za "Nezavisne novine" da u zakonu nema ništa sporno, te da za njegovo usvajanje ima podršku dvotrećinske većine.

 

"To su potpisali poslanici i vlasti i opozicije, a ima ih više od 60. Ovo je isključivo prijedlog narodnih poslanika, a ne, kako to navode pojedini mediji, Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske", poručuje Stevandić.

 

Komentarišući poruke koje stižu iz FBiH, predsjednik republičkog parlamenta naglašava da usvajanje ovog zakona ne može imati nikakve posljedice za Republiku Srpsku i da se u tom smislu stvara "vještačka oluja u čaši vode".

 

"Ti bombastični naslovi sa državnim udarom su samo pokušaj stvaranja tihe histerije. Ovdje je riječ o parlamentarnoj proceduri. Kada visoki predstavnik bude imao legitimitet Savjeta bezbjednosti UN, biće legitiman i njegove odluke će biti objavljene regularno", navodi Stevandić.

 

Da bez potvrde SB UN nema ni visokog predstavnika u BiH, nastavlja Stevandić, dokaz je i odluka Ustavnog suda BiH iz 2006. godine, u čijem biltenu, pod stavom 46, a u predmetu Milorad Bilbija, između ostalog, jasno stoji:

 

"...Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, a imenovanje potvrđuje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji je odobrio i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspored trupa u Bosni i Hercegovini."

 

Uz podsjećanje da je i ranije NS RS usvajala zakone, a da ih je visoki predstavnik proglašavao nevažećim, Stevandić kaže da takav epilog ovdje pada u vodu.

 

"Budući da on nema legitimitet, neće biti legalna nijedna njegova odluka. Visoki predstavnik je jedini koji je vršio državne udare ovdje. Oni su smjenjivali legitimno izabrane predstavnike, funkcionere, poslanike, predsjednike", rekao je Stevandić.

 

Zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a u NS RS Srđan Mazalica ističe da se predložene izmjene donose kako bi se od krivične odgovornosti zaštitili svi koji u Srpskoj ne sprovedu odluke "nelegalnog visokog predstavnika".

 

"Prvo, ne priznajemo Šmita kao visokog predstavnika, a smatramo da su nelegalna i bonska ovlašćenja. Ali, ovdje je suština da želimo formalno zaštititi sve one koji, na primjer, rade u 'Službenom glasniku RS' od eventualno krivične odgovornosti za nesprovođenje odluka, tj. neobjavljivanja zakona koje je nametnuo tzv. visoki predstavnik. Jer, postoji objektivna okolnost da će se naći dosta tužilaca i sudija u BiH koji će priznavati njegove odluke i suditi u skladu s time", navodi Mazalica, podsjećajući da je Šmit nedavno najavio donošenje zakona o izmjenama Krivičnog zakona BiH, a kojim će se krivično procesuirati oni koji ne provode odluke Kancelarije visokog predstavnika.

 

"On bi prvi trebalo da krivično odgovara, jer nameće odluke i zakone, a nema legitimitet SB UN. Ali, mi se ne možemo pouzdati na tom fonu na sudove i tužilaštva da će oni raditi prema međunarodnom pravu", poručio je Mazalica.

 

Opozicija će učestvovati u raspravi. Ali, osim što ne žele da otkriju da li će podržati usvajanje zakona, postavljaju nekoliko pitanja..

 

"Prvo je, zašto ovaj zakon ne predlaže Vlada, nego poslanici? Drugo, sa ovom izmjenom želi se poručiti da Republika Srpska neće prihvatiti odluke visokog predstavnika, tj. OHR-a, a ja želim da vas podsjetim da je samo prije nekoliko dana održana zajednička sjednica vlada Srpske i FBiH, a znamo da je federalna Vlada imenovana direktnom odlukom visokog predstavnika. Tako da je vrlo neprincipijelno i nelogično od strane predstavnika iz Srpske", rekao je za "Nezavisne novine" Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u NS RS.

 

Podrška ovom zakonu, očekivano, izostaće i od poslanika Pokreta za državu.

 

"Jasno mi je da institucije vlasti u Republici Srpskoj ne poštuju izabranog visokog predstavnika, ali odluke ne donosi on, već OHR. Zaista ne znam svrhu svega ovoga. Poslanici iz našeg kluba će glasati protiv", kazao je Mirsad Duratović, potpredsjednik Narodne skupštine RS (DF).

 

Stav OHR-a

Komentarišući ovaj zakon, iz OHR-a su poručili da se njime "ne može i neće ostvariti tako pogrešno smišljen cilj", te da sve strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, među kojima je i Republika Srpska, imaju obavezu da u potpunosti sarađuju sa visokim predstavnikom. Ističu da nikakva politička retorika ili izmjena zakona ne mogu osloboditi institucije i njihove zaposlene od ove obaveze.

 

Nadalje se navodi da zakoni koje donosi visoki predstavnik imaju isti status kao i zakoni koje donose domaći parlamenti i podrazumijevaju istu ustavnu obavezu objavljivanja, bez obzira na bilo koji podređeni akt ili propis.

 

"Neobjavljivanje i nepoštivanje odluka visokog predstavnika stavlja Republiku Srpsku, njene institucije i one koji u njima rade u položaj kršenja njihovih obaveza prema Opštem okvirnom sporazumu za mir. Službenici koji činjenjem ili nečinjenjem zanemare svoje zakonske dužnosti, kao i ove obaveze, snose ličnu odgovornost za svoje odluke i za posljedice takvih odluka. Oni treba da budu svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama", navode iz OHR-a.