Tako su, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje Republike Srpske, u prvih šest mjeseci ove godine propisana 84.902 recepta za lijekove za smirenje.

"Trošak Fonda za ove lijekove iznosio je oko milion KM. Kada je riječ o antidepresivima, u prvom polugodištu ove godine propisana su 76.532 recepta za te lijekove, za šta je Fond izdvojio više od 560.000 KM", navode oni za "Nezavisne novine".

Poredeći sa istim periodom lani, kada je propisan 87.301 recept za lijekove za smirenje, vidi se da je u ovoj godini izdato manje ovih recepata.

S druge strane, izdato je i manje recepata za antidepresive jer je lani propisano 76.969, za šta je bilo izdvojeno nešto više od 540.000 KM.

"Inače lijekovi za smirenje i antidepresivi se nalaze na trećem mjestu ukupne potrošnje lijekova koji se izdaju na recept. Najčešće propisivan lijek za smirenje je alprazolam, dok je najčešće propisivan antidepresiv sertralin", ističu iz FZO RS.

Da ovi brojevi nisu samo statistika, već ljudi, porodice i sudbine, smatra Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, dodajući da toliko propisanih recepata za lijekove za smirenje i antidepresive znači da hiljade ljudi svaki dan pokušava da funkcioniše dok se bore s anksioznošću, depresijom, paničnim napadima, nesanicom i osjećajem besmisla.

"Tableta može pomoći da preživimo dan, ali ne može nas naučiti kako da prepoznamo vlastite potrebe, kako da postavimo granice, kako da se povežemo s drugima ili kako da iscijelimo ono što nas iznutra boli", ističe ona za "Nezavisne novine".

Kako dodaje, upotreba ovih medikamenata govori o društvu koje je emocionalno izmoreno.

"Ljudi traže olakšanje, ali kao psihoterapeut duboko vjerujem da je važno dokučiti uzrok. Zato smatram da bi bilo ključno provesti istraživanje koje bi pokazalo koliko ljudi koji piju ove lijekove zaista odlazi na psihoterapiju jer tek kada bismo dobili stvarnu sliku koliko njih se zapravo suočava sa sobom, sa svojim emocijama, traumama i obrascima, tek tad bismo znali koliko zaista radimo na svom mentalnom zdravlju", objašnjava ona.

Prema njenim riječima, mnogi nikada nisu imali priliku da progovore o svom bolu u sigurnom i stručnom odnosu.

"Previše ljudi i dalje vjeruje da mora izdržati, da mora proći samo od sebe. U društvu u kojem se briga za mentalno zdravlje i dalje smatra luksuzom, a emocionalna otvorenost slobošću, ne možemo očekivati kolektivno ozdravljenje. Zato je važno da psihološka podrška mora postati dostupna svima, da su prijeko potrebni preventivnih programi, pogotovo za mlade, da mentalno zdravlje mora ući u školu na veća vrata, na radna mjesta…", kaže Savanović Zorićeva za "Nezavisne novine".

Inače, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske finansira lijekove koji djeluju na nervni sistem, odnosno lijekove za smirenje i antidepresive koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.

"Osigurana lica koja su oslobođena plaćanja participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju. Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto bez izuzetka. Naglašavamo da se lijekovi za smirenje i antidepresivi u apotekama ne bi smjeli izdavati bez recepta", ističu iz FZO RS.