Istovremeno, u Republici Srpskoj u nezvaničnim krugovima sve više se priča da ona sama treba da sprovede izbore iduće godine i to za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske, što joj, kako neki tvrde, omogućava Izborni zakon Republike Srpske.

 

"Izborni zakon BiH definiše da Centralna izborna komisija BiH organizuje i sprovodi izbore za nivo BiH, ali je kasnijim intervencijama visokih predstavnika to prošireno, međutim, tehnički Republika Srpska sama može sprovoditi izbore za svoj nivo vlast iako se postavljaju brojna pitanja. Recimo, birački spisak se povlači iz IDDEEA, koja je na nivou BiH, ali i tu se može pronaći rješenje", rekao je za "Nezavisne novine" Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije Republike Srpske.

 

Dodao je da Republika Srpska ima svoj zakon, svoju komisiju i da s te strane može organizovati i sprovesti izbore za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske.

 

Zanimljivo je da nakon intervencija visokog predstavnika u Izborni zakon BiH, Federacija BiH nikada nije formirala svoju izbornu komisiju, što je, prema mišljenju Radete, i očekivano, jer taj dio BiH teži centralizaciji, između ostalog i izbornog procesa.

 

Posljednji koji je spomenuo mogućnost neodržavanja izbora u BiH je Dragan Čović, lider HDZ-a, koji je rekao, ukoliko ne bude izmjena Izbornog zakona BiH, da ne postoje uslovi da se organizuju izbori.

 

"Mi ćemo sve dati da dobijemo izborni zakon, osiguramo legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i provedemo sve presude Suda u Strazburu", rekao je Čović.

 

U eventualnom neodržavanju izbora mnogi, uključujući i zvaničnike sa strane, vide i kraj Bosne i Hercegovine, a nešto slično rekao je i Volfgang Petrič, bivši visoki predstavnik u BiH, koji je za austrijske medije istakao da su svi napori EU i Amerike za novi izborni zakon propali te, "ako propadnu idući izbori zbog bojkota Srba i Hrvata, to bi bio faktički kraj BiH".

 

Komentarišući Petriča, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, rekao je da je i on kršio Dejtonski mirovni sporazum te da značajan dio ljudi u Republici Srpskoj neće prihvatiti eventualno nametanje Izbornog zakona BiH, istovremeno ponavljajući da visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nema legitimitet te da je BiH propala onog trenutka kada je proglašen Dejtonski mirovni sporazum i da je samo pitanje kada će to biti objavljeno. Takođe, istakao je da niko ne blokira BiH, da je išao u Predsjedništvo BiH, ali da mu niko ne može govoriti kako će da glasa.

 

Za razliku od druga dva naroda, Bošnjaci smatraju da ne postoje razlozi da se izbori u BiH iduće godine ne održe te da Centralna izborna komisija BiH te izbore treba da raspiše onako kako je i postojeći Izborni zakon definisao, a to je 150 dana prije izbora, odnosno u maju iduće godine.

 

"Da li će neke političke partije bojkotovati izbore, nisam sigurna. Te najave bih uzela s rezervom. Da li su to razlozi i da li HDZ najavljuje bojkot izbora ukoliko se ne ispuni njihov zahtjev koji se tiče izbora člana Predsjedništva BiH, stvarno ne znam. Imamo još vremena za razgovor i da mijenjamo Izborni zakon te, ako bude prostora, i za razgovor sa HDZ-om u pogledu njihovog zahtjeva. Ali, sada najavljivati bojkot izbora je, po mom mišljenju, ultimatum. Ako nećete da uradite ovako kako mi iz HDZ-a predlažemo, mi ćemo bojkotovati izbore", rekla je za "Nezavisne novine" Alma Čolo, član Predsjedništva SDA i predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva Parlamentarne skupštine BiH.

 

Na pitanje, šta bi značio bojkot narednih opštih izbora, s obzirom na to da u FBiH još do kraja nisu implementirani oni iz 2018. godine, Čolo kaže da je BiH potpisnik Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja je obavezuje da u redovnim intervalima održava izbore.