Zečićeva ocjenjuje da je nedopustivo da BiH ima nacionalnu biblioteku i da biblioteka u Sarajevu radi nacionalnu bibliografiju, koristeći izvore iz Republike Srpske. 

"Narodna biblioteka nije samo kultura, nego i obrazovanje, prosvećivanje. Biblioteka čuva nacionalnu baštinu jedne države. Koliko je jaka biblioteka, toliko je jako država. To je stvaralaštvo jednog naroda", rekla je Zečićeva. 

Ako dozvolimo da se Narodna biblioteka Srpske utopi u biblioteke u BiH, upozorava ona, za 50 godina imaćemo pisce koji su pisali na "bosanskom" jeziku, jer će ih tako uvoditi katalogizatori u Sarajevu. 

"Onda će se postaviti pitanje - da li je ovdje bilo srpskog stvaralaštva. To su stvari o kojima moramo vrlo ozbiljno da razmišljamo", naglasila je direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske. 

Budžet za kulturu u Srpskoj, kaže Zečićeva, veoma je mali, a od 2008. godine nema budžeta za nabavku novih knjiga, što je zabrinjavajuće. 

"Vlastitim sredstvima uspijevamo da kupimo nešto knjiga, ali je potrebno više ulagati u stručne knjige, koje su skupe. Osim toga, Srpska mora naći način za kupovinu elektronskih baza, koje su preuzele primat nad stručnom knjigom i neophodne su akademskoj zajednici", naglasila je Zečićeva. 

Ona je dodala da je prošle godine Srpska imala 430 izdavača, koji su za godinu dana objavili 990 naslova, što je veoma malo ako se uzme u obzir da se pod tim podrazumijevaju i udžbenici. 

U objavljenim naslovima, napomenula je Zečićeva, gotovo da uopšte nema nacionalnih monografija i nacionalne istorije. 

"To je posljedica činjenice da nemamo velikih izdavača. Mali izdavači ne mogu da se upuste u štampanje kapitalnih djela jer znaju da se ona ne mogu prodati, zbog čega bi pomoć države u ovim projektima bila neophodna", pojasnila je Zečićeva. 

Ona je istakla da se Narodna i univerzitetska biblioteka adekvatno uključila u obilježavanje 100 godina od početka Prvog svjetskog rata i Sarajevskog atentata. 

U okviru projekta "Istorijom do pomirenja", koji finansira EU sa 245.317 evra, ova bibioteka objavila je tri publikacije, među kojima je reprint izdanje iz 1978. godine Vladimira Dedijera "Sarajevo 1914", koje se smatra jednom od najobjektivnijih i najsveobuhvatnijih knjiga o uzrocima i počecima Prvog svjetskog rata. 

Za ovo izdanje Narodna i univerzitetska biblioteka dobila je nagradu za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjige u Banjaluci. 

"Tu je i knjiga Vojislava Bogićevića `Stenografske bilješke`, sa stenogramima sa suđenja za Sarajevski atentat i sa biografijama Gavrila Principa i drugova, te Zbornik radova 11 autora iz 13 evropskih zemalja, koji su istraživali štampu neposredno nakon atentata i u vrijeme Julske krize", navela je Zečićeva. 

Ona je dodala da je godinu obilježila i velika izložba posvećena stogodišnjici od rođenja Branka Ćopića, koja je rađena u saradnji sa Bibliotekom grada Beograda i Arhivom Srpske akademije nauka i umetnosti i u kojoj je korištena do sada nepoznata građa o Branku Ćopiću. 

Kao jedan od najznačajnijih projekata koji se sprovodi u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci, Zečićeva je navela bibliotečko-informativni sistem Republike Srpske "KOBIS", u koji je do sada ušlo 16 biblioteka iz Srpske, a do kraja godine treba da uđe još 18. 

"Narodna i univerzitetska biblioteka postala je i dio Svjetske asocijacije biblioteka i razvila međubibliotičku pozajmicu. To omogućava posuđivanje knjiga iz bilo koje biblioteke u svijetu koja je članica Asocijacije", rekla je Zečićeva. 

Kao jedan od gorućih problema Narodne i univerzitetske biblioteke, ona je navela nedostatak prostora, kako za smještaj nacionalnog fonda, tako i prostora u čitaonicama. 

"Naša dnevna posjeta je više od 800 korisnika, a 200 mjesta koliko imamo u čitaonicama je premalo za tako veliki broj studenata u Banjaluci. Osim toga, otvara se potreba za prostorom za interaktivno učenje, najčešće za studente medicine, koji uče zajedno i na glas", istakla je Zečićeva. 

Ona je najavila da će do kraja godine u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci biti organizovane dvije zanimljive izložbe. Prva je izložba "Minijatura na zrnu graška", sa malim formatima knjiga, a druga multimedijalna izložba o Mihajlu Pupinu, koja kao takva do sada nije viđena na ovim prostorima.