Taj zaključak naveden je u devetom izvještaju o političkim pravima srpskog naroda u regionu Naprednog kluba iz Beograda, čiji je predsjednik Čedomir Antić, koji je i jedan od autora izvještaja.

U izvještaju, koji bi sutra trebalo da bude prezentovan u Beogradu, napravljen je presjek stanja i analiziran stepen prava oko 1,75 miliona Srba u RS, FBiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Albaniji, Rumuniji, Mađarskoj i samoproglašenom Kosovu. Izvještajem je obuhvaćen period od avgusta 2016. do jula 2017. godine.

Srpska je, prema ocjenama autora, jedina politička autonomija u Evropi čiji je status ugrožen iako je priznat međunarodnim ugovorima.

- Sve druge autonomije teže većoj samostalnosti i ona im je od centralnih vlasti postepeno i omogućavana. Samo su u slučaju RS svake godine iznova pokretane čitave kampanje kako bi joj bila osporena autonomija i njeno postojanje. Tokom 2016. u toku je bila kampanja za ukidanje Dana RS. Ustavni sud BiH je glasovima stranih sudija dosudio da je ovaj dan neustavan zato što navodno predstavlja samo jedan narod i vezan je za vjerski praznik. Ovo je nasilje nad istorijskim činjenicama, pošto je RS zaista i osnovana 9. januara 1992. godine, a datum je odredila dinamika nelegitimnog i neustavnog otcjepljenja BiH koju su određivali bošnjački politički predstavnici - naglašeno je u izvještaju.

Istaknuto je da je ovaj slučaj još bizarniji s obzirom na to da je među članovima Ustavnog suda BiH koji su glasali za tu odluku i sudija iz Makedonije.

- Margita Nikolovska-Caca dolazi iz države nedavno konstruisanog, istorijski slabo utemeljenog, ali snažnog nacionalizma slovenskih Makedonaca - multietničke zemlje u kojoj se dan Svetog Ilije slavi kao državni praznik, a tog su se dana makedonski Sloveni podigli protiv osmanskih vlasti, što je te davne 1903. značilo i protiv Turaka i Albanaca - napominju u izvještaju.

Autori su podsjetili da su vlasti Srpske odbile da ukinu praznik i da je raspisan referendum na kome je narod podržao dosadašnje zakonsko rješenje. Dodali su i da je Vlada RS ipak pokušala da ga zakonski ponovo prilagodi odlukama Ustavnog suda, što je već učinjeno i 2007. godine.

U nizu primjera djelovanja koje je bilo usmjereno protiv srpskog naroda naveden je i pokušaj bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića protivan Ustavu da samostalno obnovi nekadašnju nelegalnu i neustavnu tužbu BiH za genocid protiv Srbije. Međunarodni sud pravde u Hagu je na osnovu formalnih razloga odbio da uopšte razmatra zahtjev za reviziju.

- Pokušaj revizije tužbe protiv Srbije za genocid nije uspio, kao ni nastavak centralizacije pravosuđa i poljoprivrede. Ipak, odluke Ustavnog suda BiH iz kojih se jasno vidi negativan odnos prema srpskom narodu, te razne aktivnosti zajedničkih institucija BiH i pojedinih faktora iz inostranstva, pokazuju da su politička prava srpskog naroda i dalje ugrožena. Iako za sada odbranjena, prava Srba u BiH stagniraju - naglašeno je u izvještaju.

Neravnopravnost u FBiH

Stanje političkih prava srpskog naroda u FBiH nije značajnije promijenjeno između objavljivanja dva izvještaja. Federacija, prema ocjenama autora, ne samo da je posljedicom ratnih progona ostala bez velike većine Srba, već nema podrške da ono malo preostalih dobije legitimne predstavnike u Domu naroda Parlamenta FBiH, Vladi i među potpredsjednicima FBiH.

- Stanje političih prava srpskog naroda u FBiH je loše, znatno ispod standarda koji za druga dva naroda postoje u RS - zaključeno je u izvještaju.