Na čelu OBA od njenog osnivanja 2004. godine nalaze se Bošnjaci, a ništa se nije promijenilo ni poslije isteka mandata njenom jedinom dosadašnjem direktoru Almiru Džuvi. Njega je naslijedio Osman Mehmedagić, koji je veoma blizak predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću. Još drastičnija situacija je po dubini rukovodeće strukture, gdje su Srbi zastupljeni na nivou statističke greške, a tek nešto bolja situacija je sa Hrvatima.

U više slučajeva, posebno u vezi sa terorizmom, pokazalo se da saradnja OBA sa MUP-om RS nije na zadovoljavajućem nivou i da su obavještajne informacije iz Sarajeva sa zakašnjenjem i kroz filtere stizale u Banjaluku.

Sagovornik "Glasa Srpske" upućen u rad OBA kaže da takav odnos ne treba da bude čudan ako se zna da su među šefovima 21 odjeljenja, koji usmjeravaju operativni rad agencije, samo dvojica srpske nacionalnosti.

- Srbima su pripale uglavnom čelne pozicije koje su manje bitne. Ostale pozicije su zauzeli uglavnom bošnjački kadrovi, a poneko mjesto pripalo je Hrvatima. S pravom se može reći da je OBA bošnjačka obavještajna organizacija - kaže sagovornik "Glasa".

On ističe da se među rijetkim Srbima na rukovodećim pozicijama uglavnom nalaze ljudi koji su pod punom kontrolom nadređenih i uglavnom iz FBiH.

- Dolazak srpskog kadra na pozicije koje im pripadaju se odugovlači, pa je tako kadrovsku službu godinama vodio Hrvat, dok se ne nađe podobni Srbin. Srpski kadar koji je na šefovskim pozicijama uglavnom je "kupljen" neograničenim korišćenjem pogodnosti ili zaposlenjem rodbine. Srpske pozicije u OBA mahom zauzimaju Srbi iz FBiH i samo rijetki su iz RS, iako Srpska polaže sva prava na ovu agenciju, kao i na brojne druge zajedničke institucije i izdvaja enormna sredstva za njihovo finansiranje. Čak i pomoćno osoblje, kao što su spremačice ili kafe-kuvarice, zapošljavaju iz Sarajeva, dok nezaposleni iz Istočnog Sarajeva ne mogu ni sanjati posao u sjedištu OBA - kaže sagovornik "Glasa".

Na istom principu se odvijaju i javne nabavke, na koje OBA troši ogroman novac.

- OBA ima budžet veći od 32 miliona maraka, od čega veliki dio novca odlazi na javne nabavke. Novac koji se troši u tu svrhu uglavnom odlazi u Federaciju, odakle firme redovno prolaze na tenderima. Firme iz RS dobijaju poslove minorne vrijednosti - ističe naš sagovornik.

Potpuno potčinjen položaj Srba u OBA ilustruje činjenicom da ne mogu obilježavati ni svoje praznike.

- Iako nema zakona o praznicima na nivou BiH, srpski kadar u OBA nema pravo da obilježava praznike RS. U OBA se osim međunarodnih praznika, slave još 1. mart i 25. novembar. Te datume RS nikad nije priznala kao praznike - ističe naš izvor i dodaje da je najopasnije što se krug zatvara činjenicom da obavještajni podaci do kojih OBA dolazi bivaju dozirani MUP-u RS, koji nema obavještajne nadležnosti i u mnogim slučajevima je zavisan od onog što dobije iz Sarajeva.

Član Zajedničke komisije Parlamenta BiH za nadzor nad radom OBA Sredoje Nović kaže da komisija nema i ne može da ima uticaj na kadrovska rješenja u OBA.

- O tome treba da vode računa predstavnici RS u vlasti na nivou BiH. OBA mora biti servis svim policijskim agencijama i tu nema sumnje - istakao je Nović i dodao da je za osudu svaki oblik diskriminacije među zaposlenima u toj agenciji.

Sjedišta za djecu

Sagovornik "Glasa Srpske" kaže da su u OBA evidentirani brojni propusti.

- Rukovodioci srednjeg ranga imaju automobil na raspolaganju 24 sata i mogu koristiti telefon o trošku agencije. Automobile koriste i u privatne svrhe, a zabilježeni su i slučajevi da su u službenom automobilu ugrađena i sjedišta za djecu. Kada bi oni koji koriste ta vozila bili upozoravani na to pravdali bi se pričom da im dječija sjedišta služe da bi bili manje upadljivi kod bezbjednosno-interesantnih osoba - kazao je naš sagovornik.