To su dva zahtjeva neformalne grupe građana, na kojima će instistirati tokom protesta koji su zakazali za 24. oktobar ispred zgrade Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) u Sarajevu, a sve zbog Šmitovih odluka (visokog predstavnika kojeg RS ne priznaje) da nametne izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, koje je donio na dan održavanja opštih izbora 2. oktobra.

 

Iz neformalne grupe, iza koje u ovom momentu još nije poznato ko stoji, poručili su da odluke za koje je Šmit posegao nameću aparthejd. Građani su na protest pozvani putem društvenih mreža, a nakon brojnih reakcija i bh. političara, poput aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je Ustavnom sudu BiH uputio i ocjenu ustavnosti spornih izmjena.

 

Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH uputio je danas otvoreno pismo Kristijanu Šmitu, u kome je naveo da nametnute odluke značajno utiču na izborni proces, kao i izbor parlamentarnih tijela i rukovodećih kadrova na najvažnijim pozicijama u Federaciji BiH.

 

"Naime, izbori su raspisani po jednim pravilima, na osnovu tih pravila su politički subjekti koncipirali svoje izborne liste, a proglašavanjem Vaših odluka zakonodavna tijela će biti sastavljena na osnovu drugih pravila", napisao je Nikšić, istovremeno izražavajući žaljenje što Šmitove odluke ne tretiraju i izborni proces u Republici Srpskoj te ga upozorio da nametnutim odlukama neće doći ni do otklanjanja diskriminacije utvrđene presudama Evropskog suda za ljudska prava.

 

Reakcije na Šmitove odluke stigle su i iz Hrvatske, a premijer ove države Andrej Plenković poručio je da se "izmjene Izbornog zakona BiH nisu dogodile slučajno".

 

"On je jedini mogao pomoći i pomogao je. Želimo podržati BiH u stjecanju statusa kandidata, ako to bude moguće već na sastanku Europskog vijeća u prosincu jer smatramo da je to dobro za sve narode u BiH", rekao je Plenković u Hrvatskom saboru, te dodao da "što je BiH bliže EU, to će biti i bolje riješena otvorena pitanja koja imamo".