Mirzeta Tomljanović iz Fondacije „Lara“ kaže da su realizovali projekat „Praćenje postupanja policije u slučajevima rodno zasnovanog nasilja“.

Cilj projekta je sprečavanje ponavljanje nasilja u porodici, a u okviru njega su predstavljeni statistički podaci, dokumenti i utisci razgovora sa policijskim službenicima.

On je proveden u saradnji sa Ženskim centrom iz Trebinja i Udruženjima žena iz Tuzle i Sarajeva.

- Podaci govore da sve više imamo procesuiranih predmeta kao prekršajna djela u odnosu na krivična. Razlog za takvo kažnjavanje je što kvalifikacija nije u nadležnosti policije kao i to da žrtve sve više gube povjerenje u rad institucija. Većina žena žrtava porodičnog nasilja, iza zatvorenih vrata godinama trpi, prije nego što potraži pomoć. Osnovni problem im je ekonomska zavisnost od bračnog partnera, a u najvećem broju slučajeva nemaju ni vlastitu imovinu  -kaže Tomljanovićeva.

U projekat su bili uključeni policijski službenici iz Trebinja i Bijeljine, sarajevskog i tuzlanskog kantona, Brčko Distrikta.

Podaci Policijske uprave Bijeljina govore da je u prva 4 mjeseca ove godine prijavljeno 15 slučajeva nasilja u porodici, od toga su 3 osobe povratnici u izvršenju krivičnih djela.

- Najčešći izvršioci ovih djela su muževi, očevi, koji vrše nasilje nad ženama. S obzirom da se nasilje može ispoljavati fizički, psihički, seksualno i ekonomski, kod nas je najviše zastupljeno fizičko nasilje, ali imamo sve više slučajeva i da su proteklih godina žrtve trpile i seksualno i psihološko nasilje. Žrtve nasilja u porodici su uglavnom starosti od 30 do 50 godina, ali često su žrtve i djeca dok su nasilnici  uglavnom starosti između 30 i 40 godina. Nažalost, zbog nedostatka dokaza sve češće odustaje se od procesuiranja nasilnika - precizirala je Aleksandra Simojlović portparol Policijske uprave Bijeljina .

Sigurne kuće najbolji su način fizičke, socijalne i psihološke podrške društva ženama žrtvama porodičnog nasilja.

U RS postoje 3 ovakva objekta u koje je moguće istovremeno, smjestiti 54 osobe.

Ipak, finansiranje sigurnih kuća nije rješeno na najbolji način. Vlada Srpske trebalo bi da izdvaja 70 odsto, a lokalne zajednice preostalih 30 odsto novca potrebnog za rad sigurnih kuća, ali je mali broj opština i gradova prihvatio ovu obavezu.

Promjeniti način finansiranja

Nevladine organizacije, koje su i inicijator osnivanja sigurnih kuća,  traže da se promjeni način njihovog finansiranja i predlažu da fiksni dio troškova za ovaj vid socijalne zaštite preuzme Vlada RS, dok bi lokalnim zajednicama bilo ostavljeno plaćanje varijabilnih troškova.

Smatraju i da bi nadležnost nad sigurnim kućama trebalo premjestiti iz Ministarstva porodice, omladine i sporta u resor zdravlja i socijalne zaštite.