Paušal je jedna u nizu beneficija koje po odnosu angažmana u parlamentarnim klupama ostvaruju poslanici i delegati, a koja nije do kraja definisana. Odlukom je definisano samo da ona pripada svima i da se isplaćuje mjesečno u iznosu od 713 KM, pa i u mjesecima kada nema zasjedanja.

U nacrtu izvještaja o finansijskoj reviziji Parlamenta BiH za 2017. godinu koji je sačinila Kancelarija za reviziju institucija BiH, a u kojem je dato pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, potvrđeno je da se ta naknada i dalje svaki mjesec isplaćuje.

- Za to je lani isplaćena 488.061 marka, a internim aktima nije precizirano šta predstavlja obavljanje poslaničke i delegatske dužnosti, odnosno paušal - naveli su revizori.

Na paušal godinama upozoravaju predstavnici Centara civilnih inicijativa (CCI) BiH. U posljednjem izvještaju o monitoringu rada Parlamenta BiH za prošlu godinu su naglasili da tu naknadu i dalje primaju svi parlamentarci nezavisno od njihovog statusa u toj instituciji.

- Uprkos tome da su značajno smanjenje ili ukinute određene beneficije koje su imali parlamentarci, još ima prostora za dodatno usklađivanje ukupnih primanja što bi, prije svega, značilo usklađivanje njihovih plata sa takozvanim “evropskim standardom”, odnosno da iste iznose najviše od tri do tri i po prosječne plate zaposlenih u BiH - kazali su u CCI-ju.

Paušal nije bio jedina zamjerka na koju su revizori ovaj put skrenuli pažnju nadležnima. Iz materijala koji je u posjedu “Glasa Srpske” vidljivo je da su ponovo utvrdili propuste prilikom upotrebe službenih vozila, angažmana spoljnih saradnika i drugih stavki.

- Sistem unutrašnjih kontrola upotrebe službenih vozila i dalje je nezadovoljavajući, a posebno se ističe neurednost evidencije o njihovom korišćenju. Za troškove reprezentacije se i dalje ne navode uvijek povod i svrha troška - navedeno je u izvještaju.

Nije sve bilo čisto ni kod pokrivanja troškova za prevoz na posao i s posla. Odluka o visini, načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za prevoz na posao i s posla trebalo je da počne da se primjenjuje od oktobra 2017. godine, ali je primjena počela u potpunosti tek od decembra.

- Uvidom u određeni broj rješenja utvrdili smo da se, u smislu utvrđene kilometraže, odluka ne primjenjuje dosljedno, što za posljedicu može proizvesti veće troškove prevoza - piše u izvještaju.

Za pokrivanje troškova službenih putovanja dato je 718.000 KM, odnosno oko 130.000 manje nego godinu ranije, a stav je da nema kvalitetnog plana putovanja koji treba da sadrži  analize opravdanosti, prateću dokumentaciju iz koje bi se mogli utvrditi potrebni elementi za obračun opravdanosti troška, uz nepravovremeno pravdanje putnih naloga.

Revizori su podvukli da je potrebno dodatno unaprijediti kontrolu pravdajuće dokumentacije uz putne naloge u inostranstvu, a sve s ciljem namjenske i racionalne potrošnje novca iz budžeta. Sličnih zamjerki bilo je i kod upotrebe službenih vozila kojih na parkingu Parlamenta ima ukupno 15, starosti do osam godina.

- U pojedinim slučajevima na putnim nalozima u zemlji su evidentirane poprilično velike udaljenosti između gradova, a koje nisu validne - naveli su revizori.

Nepouzdane i neažurirane evidencije o tim troškovima, kažu, povećavaju rizik od nekontrolisane potrošnje novca odobrenog za te svrhe, te se za dio ne može potvrditi da li je namjenski potrošen.

Računi u klubovima

Za rad poslaničkih klubova u Parlamentu BiH lani je dato nešto više od 300.000 maraka, a novac se raspoređuje za razne aktivnosti i potrebe. Revizori su naveli da je određeni broj poslanika formirao Nezavisni blok te uputio molbu da im bude obezbijeđeno pravo na korišćenje finansija za rad kluba, ali im je molba odbačena kao neutemeljena jer su na izborima 2014. bili dio stranaka kojima je otišao novac. Poslanicima i delegatima su za rad u izbornoj bazi isplaćene 124.452 KM iz svote koja je dodijeljena klubovima.