Studija sprovedena na 60 hiljada ljudi objavljena je u časopisu BMJ i povezuje brzinu kojom ljudi jedu s promjenama u tjelesnoj težini.

Promjena brzine kojom jedemo može voditi promjeni kilaže, indeksa tjelesne mase i obima struka, kažu naučnici da univeziteta Kjušu.

"Odnosno, usporavanje može biti djelotvorno u prevenciji gojaznosti", dodali su.

Naučnici su proučili podatke osoba s dijabetesom 2, bolesti koja često proizlazi iz gojaznosti.

Ljudi koji su kazali da jedu "polako" u prosjeku su imali najmanji obim struka. Samo 21,5 posto dijabetičara iz te kategorije imalo je prekomijernu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase veći od 25).

Osobe koje jedu "normalno" i "brzo" u prosjeku imaju veći indeks tjelesne mase i širi struk.

Ali najvažnije, osobe koje su naknadno usporile način na koji jedu, počele su da gube na težini.

"Zanimljiva studija koja je potvrdila ono što smo pretpostavljali - brzina kojom jedemo utiče na kilažu", kažu naučnici.

To je vjerovatno zato jer digestivni trakt prije pošalje signal mozgu da smo siti.